Udruga Glas poduzetnika (UGP) uputila je ministru financija Marku Primorcu zahtjev za hitnom odgodom uvođenja e-fiskalizacije 2.0, i to za najmanje tri mjeseca, upozoravajući da sustav još nije spreman te da bi njegova primjena u ovakvim okolnostima mogla ozbiljno poremetiti poslovanje velikog broja poduzetnika.

Iako u UGP-u naglašavaju da podržavaju digitalizaciju i veću transparentnost poslovanja, ističu kako trenutačno ne postoje osnovni preduvjeti za sigurno i učinkovito uvođenje novog modela fiskalizacije. Pravilnik o fiskalizaciji još uvijek nije konačan, tehnička dokumentacija se učestalo mijenja, a testna okruženja su nestabilna i nisu jednako dostupna svim obveznicima.

Umjesto administrativnog rasterećenja, e-fiskalizacija 2.0 u početnoj fazi, upozoravaju iz Udruge, dodatno širi obveze poduzetnika jer obuhvaća gotovo sve poslovne transakcije i uvodi stroži sustav izvještavanja prema Poreznoj upravi. Najveći teret pritom bi snosili mali i mikro poduzetnici, obrtnici, OPG-ovi i sezonski djelatnici, koji su već suočeni s rastom troškova, inflacijom i kroničnim nedostatkom radne snage.

Predsjednik Udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas ističe kako na terenu vlada velika neizvjesnost.
- Prema informacijama koje imam, a koje se mijenjaju iz dana u dan, više od pola poduzetnika je našlo svog informatičara, ali Porezna uprava jedina ima točnu informaciju. No, pola njih još nije. Za sada vidim da ima oko 40 informacijskih posrednika koji imaju potvrdu Porezne uprave, a kako sada stvari stoje, svi poduzetnici u sustavu PDV-a morat će do 1. siječnja 2026. izabrati svog posrednika. Jer više nema računa preko Worda ili Excella- kaže Bujas. Dodaje kako UGP traži da 2026. godina bude prijelazno razdoblje prilagodbe.
- Srednje i velike tvrtke su se uglavnom pripremile, ali oko 50 posto malih poduzetnika još nije izabralo svog informatičkog posrednika. Čuli smo da se razmišlja o odgodi do 1. travnja 2026. kako bi se svi mogli prilagoditi bez pritiska. Mi tražimo da od 1. travnja fiskalizacija postane zakonska obveza, a da do tada traje testna faza. Mi u ovom trenutku ni ne znamo kako će sustav funkcionirati na razini više od milijun računa“, upozorava Bujas.
Posebno problematičnim smatra i pitanje kazni za one koji se ne uključe u sustav.
- Kazne su još uvijek nejasne. Govori se o iznosima od nešto više od tisuću eura pa sve do 63 tisuće eura. Ali treba jasno objasniti zašto bi, primjerice, kazna bila 63 tisuće eura – koji je točno prekršaj za tako visoku sankciju? Poreznoj upravi smo poslali niz upita, no u zadnje vrijeme ne dobivamo odgovore. Razumijem da su zatrpani upitima, ali bez jasnih informacija poduzetnici ostaju u potpunoj neizvjesnosti-  zaključuje Bujas.