Predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu naredbu o smanjenju američke financijske pomoći Južnoj Africi, priopćila je Bijela kuća u petak, navodeći kao razlog neodobravanje njezine zemljišne politike i njezinu tužbu za genocid pred Međunarodnim sudom pravde protiv saveznika Washingtona Izraela.
POGLEDAJTE VIDEO:
Sjedinjene Države dodijelile su gotovo 440 milijuna dolara pomoći Južnoj Africi 2023., pokazuju najnoviji podaci američke vlade.
Južnoafričko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u subotu da izvršnoj uredbi "nedostaje činjenična točnost i da ne prepoznaje duboku i bolnu povijest južnoafričkog kolonijalizma i apartheida".
Bijela kuća je rekla da će Washington također formulirati plan za preseljenje bijelih južnoafričkih farmera i njihovih obitelji kao izbjeglica.
Rečeno je da će američki dužnosnici poduzeti korake za davanje prioriteta humanitarnoj pomoći, uključujući prihvat i preseljenje kroz Američki program za prihvat izbjeglica za Afrikanere u Južnoj Africi, koji su uglavnom bjelački potomci prvih nizozemskih i francuskih doseljenika.
Južnoafričko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je kako je "ironično da izvršna uredba predviđa izbjeglički status u SAD-u za skupinu u Južnoafričkoj Republici koja je i dalje među ekonomski najpovlaštenijima, dok se ranjivi ljudi u SAD-u iz drugih dijelova svijeta deportiraju i uskraćuje im se azil unatoč stvarnim poteškoćama".
Trump je rekao, bez navođenja dokaza, da "Južna Afrika konfiscira zemlju" i da se prema "određenim klasama ljudi" postupa "jako loše".
Elon Musk, milijarder rođen u Južnoj Africi koji je blizak Trumpu, rekao je da su bijeli Južnoafrikanci žrtve "rasističkih zakona o vlasništvu".
Južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa, koji je prošlog mjeseca potpisao zakon u svrhu da se državi olakša eksproprijacija zemljišta u javnom interesu, brani tu politiku. Rekao je da vlada nije konfiscirala nikakvu zemlju i da je politika usmjerena na izjednačavanje rasnih nejednakosti u vlasništvu nad zemljom u naciji s crnačkom većinom.
Ramaphosa je rekao da Južna Afrika "neće biti maltretirana".
Južna Afrika ima povijest kolonijalnih osvajanja i oduzimanja posjeda što je gurnulo crnačku većinu u prenapučena gradska naselja i ruralne rezervate.
Britanski imperijalni gospodari zemlje dali su većinu poljoprivrednog zemljišta bijelcima. Godine 1950. Afrikanerska nacionalna stranka donijela je zakon kojim je uzela 85% teritorija i izbacila 3,5 milijuna crnaca iz domova njihovih predaka.
U 30 godina koliko je Afrički nacionalni kongres na vlasti, nešto povrata zemlje dogodilo se po modelu "voljan kupac, voljni prodavač", ali kritičari su to osudili kao bolno sporo i optužili bijele zemljoposjednike za gomilanje.
Bijeli zemljoposjednici još uvijek posjeduju tri četvrtine slobodnog poljoprivrednog zemljišta Južne Afrike. To je u suprotnosti s 4% u vlasništvu crnaca, koji čine 80% stanovništva u usporedbi s oko 8% bijelaca, prema posljednjoj reviziji zemljišta iz 2017. godine.
Washington se također žalio na tužbu koju je Južnoafrička Republika pokrenula pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), u kojoj je optužila Izrael za genocid zbog izraelskog vojnog napada na Gazu u kojem su ubijeni deseci tisuća i koji je izazvao humanitarnu krizu.
Izrael poriče optužbe i kaže da je djelovao u samoobrani nakon smrtonosnog napada palestinskih militanata Hamasa 7. listopada 2023. Bijela kuća je taj slučaj navela kao primjer južnoafričkog stava protiv Washingtona i njegovih saveznika.