U Ženevi su završili ključni pregovori visoke američke delegacije s predstavnicima Ukrajine, Njemačke, Francuske i Velike Britanije o kontroverznom mirovnom planu za Ukrajinu koji je inicirao američki predsjednik Donald Trump. Iako je atmosfera uoči sastanka bila napeta, uz Trumpove prijetnje rokom do četvrtka, iz Švicarske stižu vijesti koje sugeriraju mogući preokret. Čini se da je Bijela kuća spremna saslušati Kijev i modificirati svoj prijedlog od 28 točaka, koji su mnogi u Europi isprva doživjeli kao ultimatum i kapitulaciju.
Američki državni tajnik Marco Rubio, koji predvodi američku delegaciju, izašao je pred novinare s optimističnim porukama, signalizirajući da Washington ne inzistira na rigidnoj provedbi prvotnog nacrta.
- Ovo je vjerojatno bio najbolji razgovor koji smo vodili s Ukrajinom otkako se predsjednik Trump vratio na dužnost. Očito je da će konačni plan morati odobriti naši predsjednici, ali osjećam se vrlo ugodno po tom pitanju s obzirom na napredak koji smo postigli - izjavio je Rubio nakon sastanka, prekinuvši nakratko pregovore kako bi se obratio medijima.
Moguće izmjene spornog plana
Ono što je najviše odjeknulo u diplomatskim krugovima jest Rubijeva potvrda da se radi na "prilagodbama" plana. Izvorna verzija dokumenta, koja je procurila u javnost, izazvala je uzbunu u Kijevu i Bruxellesu. Plan je predviđao da Ukrajina ustupi značajne dijelove teritorija Rusiji (uključujući Krim, Donjeck i Luhansk), odustane od članstva u NATO-u te drastično smanji svoju vojsku.
Međutim, nakon susreta u Ženevi, retorika se promijenila. Ukrajinski dužnosnici sada govore o "konstruktivnom raspoloženju", a čini se da su američki pregovarači, među kojima je i posebni izaslanik Steve Witkoff, prihvatili određene ukrajinske sugestije.
Postoji razumijevanje da bi američki prijedlozi mogli uzeti u obzir niz elemenata koji se temelje na ukrajinskoj viziji i koji su kritično važni za naše nacionalne interese - poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski putem Telegrama, dodajući kako se nada pozitivnom ishodu jer se "krvoproliće mora zaustaviti".
Ovaj zaokret dolazi nakon što su europski saveznici, predvođeni Njemačkom, Francuskom i Velikom Britanijom, izrazili ozbiljnu zabrinutost da bi originalni plan ostavio Ukrajinu ranjivom na buduće napade. Službene stranice Europske unije već su ranije naglašavale da se granice ne smiju mijenjati silom, a taj stav su europski diplomati ponovili i u Ženevi.
Trumpov bijes na društvenim mrežama
Dok su diplomati u Ženevi pokušavali ispeglati razlike i pronaći zajednički jezik, situacija s druge strane Atlantika bila je znatno manje diplomatska. Američki predsjednik Donald Trump, poznat po svom nekonvencionalnom stilu komuniciranja, ponovno je iskoristio svoju društvenu mrežu Truth Social kako bi napao ukrajinsko vodstvo, optužujući ih za nezahvalnost.
"VODSTVO UKRAJINE NIJE POKAZALO NIKAKVU ZAHVALNOST ZA NAŠE NAPORE, A EUROPA NASTAVLJA KUPOVATI NAFTU OD RUSIJE", napisao je Trump velikim slovima dok su pregovori trajali.
Ova izjava podsjetila je na napeti sastanak u Ovalnom uredu ranije ove godine, kada su Trump i potpredsjednik JD Vance navodno ukorili Zelenskog jer nije dovoljno puta rekao "hvala". Unatoč Trumpovim oštrim riječima, ukrajinska delegacija u Ženevi, predvođena Andrijem Jermakom, ostala je fokusirana na cilj. Jermak je pred novinarima naglašeno zahvalio Sjedinjenim Državama i osobno predsjedniku Trumpu na njihovoj predanosti postizanju mira.
Zahvaljujemo našim velikim prijateljima, Sjedinjenim Državama, i osobno predsjedniku Trumpu i njegovom timu na predanosti da donesu ovaj mir - rekao je Jermak.
Europska zabrinutost i uloga "trojke"
Uključivanje europskih sila u pregovore u Ženevi ključan je moment. Predstavnici Njemačke, Francuske i Velike Britanije stigli su na sastanak kako bi osigurali da se interesi Europe ne zaobiđu. Postojao je strah da bi SAD i Rusija mogli dogovoriti sudbinu Ukrajine "preko glave" Kijeva i Bruxellesa.
Njemački kancelar Friedrich Merz, govoreći na marginama summita G20, izrazio je skepticizam da će se dogovor postići do Trumpovog roka u četvrtak, ali je potvrdio da se na stolu nalazi i europski prijedlog.
Ratovi se ne mogu okončati tako da velike sile odlučuju umjesto pogođenih zemalja - upozorio je Merz.
Originalni američki plan predviđao je smanjenje ukrajinske vojske s 900.000 na 600.000 vojnika, što je točka koju su europski saveznici posebno kritizirali, smatrajući da bi to ohrabrilo Rusiju na novu agresiju u budućnosti. Sada se čini da je ta točka, uz pitanje teritorijalnih ustupaka, predmet intenzivnih pregovora i mogućih modifikacija. Više o stavovima NATO saveza možete pronaći na njihovim službenim stranicama.