Američki predsjednik Donald Trump ponovno je uzburkao međunarodnu scenu porukom da Sjedinjene Američke Države moraju imati Grenland u svom vlasništvu i to, kako je rekao, 'lakšim ili težim putem'. Time je još jednom otvorio pitanje sudbine poluautonomnog teritorija koji pripada Danskoj, članici NATO-a, javlja BBC.
– Zemlje moraju posjedovati ono što brane. Ne možete braniti nešto što samo iznajmljujete – rekao je Trump novinarima u Washingtonu, poručivši da aktualni sporazumi nisu dovoljni za američke sigurnosne interese.
Iz Bijele kuće već se ranije čulo da administracija razmatra mogućnost kupnje Grenlanda, ali pritom nije isključila ni scenarij prisilnog pripajanja, što je izazvalo oštre reakcije u Europi. Danska i vlasti Grenlanda kategorički odbacuju takvu mogućnost i ponavljaju da teritorij nije na prodaju. Kopenhagen je upozorio da bi svaka vojna akcija značila ozbiljan udarac, pa i kraj transatlantskog obrambenog saveza.
Iako je Grenland jedno od najrjeđe naseljenih područja na svijetu, njegov položaj između Sjeverne Amerike i Arktika daje mu golem strateški značaj. Otok je važan za sustave ranog upozorenja na raketne napade i nadzor pomorskog prometa u arktičkoj regiji.
Trump već dulje vrijeme tvrdi da je Grenland ključan za nacionalnu sigurnost SAD-a, ponavljajući da je područje, kako kaže, 'prepuno ruskih i kineskih brodova', iako za to nije iznio dokaze.
SAD već desetljećima ima vojnu prisutnost na otoku. Više od stotinu američkih vojnika stalno je stacionirano u bazi Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda, kojom SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata. Prema postojećim sporazumima s Danskom, Washington ima pravo poslati dodatne snage kad god to smatra potrebnim.
No Trump sada poručuje da mu to nije dovoljno.
– Ne možete se oslanjati na ugovore od devet ili čak sto godina. Ako želite sigurnost, morate imati vlasništvo – rekao je predsjednik.
Dodao je kako 'voli kineski i ruski narod', ali da ih ne želi imati kao susjede na Grenlandu. – To se jednostavno neće dogoditi – poručio je, uz napomenu da 'i NATO to mora shvatiti'.
Danski saveznici u NATO-u, uključujući najveće europske zemlje i Kanadu, ovoga su tjedna javno stali uz Kopenhagen. U zajedničkim porukama naglasili su da samo Danska i Grenland imaju pravo odlučivati o svojoj budućnosti te da se sigurnost Arktika mora graditi zajednički, kroz savez, a ne jednostranim potezima.
Pozvali su i na poštivanje Povelje Ujedinjenih naroda, osobito načela suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nepovredivosti granica.