Predsjednik Donald Trump vrši pritisak na svoje suradnike i saveznike da pronađu načine za ponovno otvaranje Hormuški tjesnac dok cijene plina rastu. Njegova najbolja opcija mogao bi biti Korpus marinskih snaga SAD-a. Pentagon je rasporedio 31. marinsku ekspedicijsku jedinicu, od oko 2200 marinaca, na Bliski istok, izvijestio je The Wall Street Journal. SAD bi mogao iskoristiti tu jedinicu za zauzimanje jednog ili više otoka uz južnu obalu Irana kako bi stekao pregovaračku prednost ili uspostavio bazu za suprotstavljanje iranskim napadima na trgovački promet, prema bivšim i sadašnjim američkim dužnosnicima. Jedinica, ukrcana na amfibijski jurišni brod USS Tripoli, trebala bi stići na Bliski istok iz Japana za nešto više od tjedan dana.
Marinska ekspedicijska jedinica je samodostatna postrojba koja djeluje s brodova, koristeći ih kao mobilnu bazu. Sastoji se od četiri elementa: kopnene borbene postrojbe marinske pješaštva opremljene oklopnim vozilima i topništvom; zrakoplovne komponente s letjelicama MV-22 Osprey, helikopterima i borbenim avionima poput F-35B Lightning II; zapovjednog tima koji koordinira kretanje jedinice; te logističkog bataljuna koji osigurava opskrbu, podršku i održavanje opreme. Specijalizirana je za izvođenje napada s mora i iz zraka.
Iran je praktički zatvorio Hormuški tjesnac, uski morski prolaz kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte, napadima na trgovački promet. Taj potez uzrokovao je poremećaje u globalnom gospodarstvu, podigao cijene goriva u SAD-u i drugdje te stvorio vojni i politički problem za Trumpa.
Američke snage pokušavaju ponovno otvoriti tjesnac gađajući sposobnost Teherana da ugrozi to usko grlo: lansirne položaje, proizvodne kapacitete i skladišta projektila, dronova i morskih mina. U utorak je američka vojska bacila penetrirajuće bombe na utvrđene iranske položaje duž obale koji se koriste za smještaj protubrodskih krstarećih projektila, prema United States Central Command, koje je odgovorno za američke snage na Bliskom istoku.
Unatoč gotovo tri tjedna napada američkih i izraelskih snaga, Iran i dalje cilja američke snage i saveznike na Bliskom istoku.
„SAD je izveo tisuće i tisuće misija, a ipak još nismo sigurni da su sve ove sposobnosti uništene,” izjavila je Caitlin Talmadge, vanjska viša suradnica u Brookings Institution i profesorica na Massachusetts Institute of Technology. „To postavlja pitanje hoće li one ikada biti uništene.”
Prema bivšim i sadašnjim američkim dužnosnicima, dodatak Marinske ekspedicijske jedinice daje Trumpu dodatne opcije za pritiskanje Teherana.
Iran kontrolira niz malih otoka uz svoju južnu obalu, koje režim koristi za smještaj naftne infrastrukture, baziranje projektila i skrivanje brodova u špiljama. Ekonomski najznačajniji od njih je otok Karg, smješten na sjevernom kraju Zaljeva, otprilike 300 milja od tjesnaca, koji služi kao glavno iransko čvorište za izvoz nafte. Trump je u ponedjeljak zaprijetio napadom na naftovode otoka, nakon što je prošlotjedni američki vojni napad uništio ključne vojne objekte tamo.
Umjesto uništavanja naftne infrastrukture na Kargu, marinci bi mogli zauzeti otok kako bi SAD mogao iskoristiti položaj kao polugu za ponovno otvaranje tjesnaca, prema stručnjacima i bivšim dužnosnicima. Na otoku Karg prolazi 90 posto njihove nafte. Dakle, imate zapravo dvije opcije,” rekao je umirovljeni general Frank McKenzie, bivši zapovjednik američkog Centralnog zapovjedništva. „Možete uništiti naftnu infrastrukturu, što bi nanijelo nepovratnu štetu iranskom gospodarstvu i globalnom gospodarstvu, ili je možete zauzeti i iskoristiti kao pregovaračku polugu, što pritom ne degradira trajno svjetsku ekonomiju.
Marinci bi također mogli biti raspoređeni za zauzimanje bilo kojeg od drugih otoka unutar samog tjesnaca. Od tamo bi američke snage bile strateški pozicionirane za presretanje iranskih brzih brodova i obaranje projektila koji prijete prometu kroz tjesnac, rekao je umirovljeni viceadmiral John Miller.