Sastanak u srijedu između visokih američkih dužnosnika i ministara vanjskih poslova Danske i Grenlanda čini se da nije puno učinio na suzbijanju ambicije predsjednika Donalda Trumpa da preuzme Grenland, što je povećalo izglede za dugotrajne geopolitičke napetosti između Kopenhagena i Washingtona.
Nakon sastanka u Bijeloj kući između danskog ministra vanjskih poslova Larsa Lokkea Rasmussena, njegove grenlandske kolegice Vivian Motzfeldt, američkog potpredsjednika JD Vancea i državnog tajnika Marca Rubia, Rasmussen je rekao da će SAD i Danska formirati radnu skupinu kako bi raspravljali o širokom spektru zabrinutosti u vezi s danskim prekomorskim teritorijem.
No, također je jasno dao do znanja da Washington nije odustao od svog stava da mora steći Grenland, što su Rasmussen i Motzfeldt opisali kao neprihvatljivo kršenje suvereniteta.
"Nismo uspjeli promijeniti američki stav. Jasno je da predsjednik ima želju osvojiti Grenland", rekao je Rasmussen novinarima ispred danskog veleposlanstva u Washingtonu nakon završetka sastanka.
Trump je posljednjih tjedana više puta rekao da je strateški smješten i mineralima bogat otok ključan za sigurnost Sjedinjenih Država te da ga moraju posjedovati kako bi spriječile Rusiju ili Kinu da ga okupiraju. Rekao je da su sve opcije na stolu za osiguranje teritorija, što je izazvalo previranja unutar NATO saveza.
Prije sastanka, koji je trajao oko dva sata, Trump je na društvenim mrežama tvrdio da će NATO postati daleko moćniji i učinkovitiji s Grenlandom u rukama SAD-a.
Grenland i Danska kažu da otok nije na prodaju te da su prijetnje silom nepromišljene i da bi sigurnosne probleme trebalo riješiti među saveznicima. Istaknute zemlje EU podržale su Dansku, koja je članica NATO saveza. Prije sastanka, koji je trajao manje od dva sata, Grenland i Danska izjavili su da su počeli povećavati svoju vojnu prisutnost u bliskoj suradnji sa saveznicima NATO-a, kao dio svog obećanja da će ojačati arktičku obranu.
Povećana vojna prisutnost uključivat će niz vježbi tijekom 2026. godine, prema danskom ministarstvu obrane.
Tijekom konferencije za novinare, Rasmussen i Motzfeldt nazvali su sastanak poštovanim i naglasili da Danska dijeli zabrinutost SAD-a oko arktičke sigurnosti, ali su čvrsto odbacili ideju da otok postane američki.
Grenland preferira ostati dio Kraljevine Danske
Čini se da grenlandski čelnici mijenjaju svoj pristup u načinu na koji se nose s diplomatskom krizom. Do nedavno su naglašavali put prema neovisnosti, ali sada stavljaju veći naglasak na jedinstvo Grenlanda s Kraljevinom Danskom.
"Nije vrijeme za kockanje s našim pravom na samoodređenje u vrijeme kada druga zemlja govori o aneksiji", rekao je u srijedu grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen grenlandskim dnevnim novinama Sermitsiaq.
Dodao je da to ne isključuje samostalnost u budućnosti. "Međutim, ovdje i sada smo dio kraljevstva i stojimo uz kraljevstvo. To je ključno u ovoj ozbiljnoj situaciji", rekao je. Motzfeldt je imala sličnu poruku.
"Biramo Grenland kakav danas poznajemo - kao dio Kraljevine Danske", rekla je u izjavi koju je danski veleposlanik u SAD-u objavio kasno u utorak.
Trumpova želja za Grenlandom u suprotnosti je s američkim javnim mnijenjem, prema novoj anketi.
Samo 17 posto Amerikanaca odobrilo je Trumpove napore za pripajanje Grenlanda, a značajna većina demokrata i republikanaca protivi se korištenju vojne sile za aneksiju otoka, pokazala je anketa Reutersa i Ipsosa.
Oko 47 posto ispitanika nije odobrilo američke napore za pripajanje Grenlanda, dok je 35 posto reklo da nije sigurno.
U međuvremenu, europski saveznici ponovili su svoju podršku Danskoj i Grenlandu uoči sastanka u Bijeloj kući, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je u srijedu da Grenlanđani mogu "računati na nas".
U Parizu je francuski premijer Emmanuel Macron rekao da bi, ako bi bio ugrožen suverenitet europske zemlje i saveznika, posljedice bile neviđene. Francuska će 6. veljače otvoriti konzulat u Nuuku.