Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije na čijem je čelu ministar Damir Habijan ovaj tjedan u saborsku proceduru šalje izmjene i dopune čak sedam zakona, dijelom kako bi ih se uskladilo s preporukama i smjernicama OECD-a, no i kako bi se ubrzali postupci (u kaznenim predmetima) i poboljšala percepcija pravosuđa.
Tako se u Kazneni zakon uvodi novo kazneno djelo pod nazivom dovođenje u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije.
- Obzirom da i druga ministarstva rade na određenim prijedlozima koja se tiču automatiziranih vozila normalno je da morate urediti i kazneni aspekt kako bi utvrdili odgovornost onih koji će, ili proizvoditi ili uvoditi u upotrebu upravo takva vozila s takvim sustavom - kazao je ministar Habijan. Što se tiče same definicije sustava umjetne inteligencije, nju će preuzeti odnosno "prepisati" iz Akta o umjetnoj inteligenciji EU.
U Zakonu o kaznenom postupku predlažu se izmjene koje bi, prema mišljenju ministarstva, trebale dovesti do ubrzanja postupaka. Tako se predlaže da optužna vijeća za sva kaznena djela budu bez sudjelovanja stranaka, dok je sada tako za kaznena djela do pet godina. Iznimka bi bile presude na temelju sporazuma stranaka i prethodno suđenje o zakonitosti dokaza. Također, ako izmjene zakona prođu, neće biti moguće sporazumijevanja pojedinačnih optuženika na svakom optužnom vijeću već će se morati unaprijed najaviti mogućnost sklapanja sporazuma već u odgovoru na optužnicu. Također, dok je sada na odlučivanje o zakonitosti dokaza uvijek dopuštena žalba o kojoj je odlučivao Visoki kazneni sud (VKS), sada žalba neće biti dopuštena osim ako sud ne odluči drugačije. Smanjit će se i broj dokaza za koje se može tražiti odlučivanje o zakonitosti.
- Ono što stalno ističemo, činjenica je da, ako gledamo kaznene postupke, pogotovo one koji su visokoprofilirani, da oni predugo traju. To je i neka percepcija u javnosti. Ovim izmjenama, kad govorimo o Zakonu o kaznenom postupku, mijenjamo one stvari za koje smatramo da su svojevrsna točka koja je dovela do odugovlačenja postupka. Tu mislimo na optužno vijeće. Sada ona često traju predugo, zlorabe se određena procesna prava, to svakako nije dobro - pojašnjava Habijan. Pohvalio se i brojkom od manje od 400.000 neriješenih predmeta, te rekao da su duljinu postupka u građanskim parnicama u prosjeku sveli na 340 do 350 dana.
Zakonom o Uskoku uvjeti za ravnatelja smanjili bi se s 15 na deset godina staža. To je nešto o čemu je govorio i glavni državni odvjetnik Ivan Turudić. Naime, Uskok i dalje ima v.d. ravnatelja jer se na natječaj za ravnatelja Uskoka nije javio nitko. Turudić smatra da je to zato što su uvjeti prestrogi, a ministar Habijan priželjkuje da se na sljedeći natječaj, koji će vjerojatno biti raspisan nakon zakonskih izmjena, javi što više kandidata.
Zakonskim izmjenama Uskok će u budućnosti biti nadležan i za kaznena djela terorizma, financiranja terorizma i terorističkog udruženja, a izvide vezane uz korupciju na nižim nivoima provodit će državna odvjetništva prema mjesnoj nadležnosti. Postoje i iznimke poput državnih dužnosnika. Kako bi se rasteretio Županijski sud u Zagrebu, osnovao bi se Uskočki odjel u Varaždinu za koji bi bio nadležan Županijski sud u Varaždinu.
Predlažu se izmjene i dopune Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti ("zviždača") prema kojima bi osobe koje prijavljuju nepravilnosti izravno policiji ili državnom odvjetništvu imale pravo na zaštitu pod istim uvjetima kao oni koji podnose prijavu pučkom pravobranitelju.
Skraćuju se i procesni rokovi kako bi se ubrzali sudski postupci za zaštitu "zviždača", no ti su rokovi instruktivni i nema sankcija za sudove ili suce koji ih prekrše.
Iako dosad, koliko je poznato, nije izrečena nijedna kazna za osvetu protiv prijavitelja nepravilnosti, one se još povećavaju "kako bi bile učinkovite, razmjerne i odvraćajuće". Kazne za pravne osobe tako bi iznosile do 100.000 eura, a za fizičke do 6000 eura, no kako bi one bilo koga odvratile od osvete treba prvo utvrditi da je doista riječ o osveti što dosad još nismo imali.
U Zakonu o sudovima propisuje se zabrana primanja dara, koja dosad nije postojala, te bi se definiralo što je i što nije dar. Županijski suci koji odlučuju u obiteljskim predmetima morali bi se dodatno educirati i usavršiti za takve predmete.
Izmjenama Zakona o državnom odvjetništvu osnovali bi Specijalizirani tim za suzbijanje kibernetičkog kriminala, a ukidaju se i periodičke sigurnosne provjere što znači da bi se one provodile samo za Uskok i to samo prilikom zapošljavanja.
Većina ovih izmjena ovog će tjedna u Hrvatskom saboru proći prvo čitanje jedino Prijedlog Akta o upravljanju podacima ide u drugo čitanje.
Ministar Habijan kazao je da je cilj da sve izmjene prođu drugo čitanje do kraja listopada ove godine te da od sljedeće godine stupe na snagu.