Izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, Tonino Picula objavio je nacrt godišnjeg izvještaja za Srbiju. Ovaj izvještaj predstavlja nastavak prošlogodišnjeg dokumenta i fact-finding misije u Beogradu održane u siječnju 2026. godine, te analizira stanje u zemlji u kontekstu europskog puta i reformi potrebnih za pristupanje Europskoj uniji.
Picula je u svom obraćanju istaknuo kako Europski parlament, unatoč izazovnim geopolitičkim okolnostima, mora jasno podržavati proces proširenja EU.
- No, taj proces treba biti temeljen na konkretnim rezultatima, stvarnim reformama i dosljednoj usklađenosti s europskim vrijednostima i vanjskopolitičkim pozicijama država kandidatkinja - rekao je Tonino Picula.
Eurozastupnik je upozorio da su reforme u Srbiji u protekloj godini uglavnom stagnirale, a u nekim segmentima čak nazadovale. Posebno je naglasio problem vladavine prava i demokracije, gdje su zabilježeni značajni nazadci.
- Situacija u zemlji je izrazito polarizirana i puna tenzija. Ukupni tempo procesa pristupanja stagnira godinama, što je posljedica ograničenog napretka u dijalogu s Kosovom, kontinuiranog nedostatka usklađenosti sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, nedostatka istinske političke volje za napredovanjem, česte retorike protiv EU, pogoršanja uvjeta za slobodan rad medija i civilnog društva, te ignoriranja preporuka za reformiranje izbornog procesa - sumirao je Picula.
Picula je naglasio da se Srbija mora jasno i strateški opredijeliti za članstvo u EU.
- Deklarativna opredjeljenja više se ne mogu smatrati ozbiljnima. Politika gledanja kroz prste i forsiranja stabilnosti kao alibija nisu donijeli rezultate u transformaciji zemlje, nego su je udaljili od članstva - rekao je Picula.
U nacrtu izvještaja se kritički ocjenjuju konkretni primjeri nesukladnosti deklaracija i prakse, poput nesudjelovanja Srbije na Summitu EU i zemalja Zapadnog Balkana u prosincu 2025. te sudjelovanja na vojnoj paradi u Moskvi u svibnju 2025.
- Ovi primjeri jasno pokazuju jaz između deklariranog strateškog cilja Srbije i stvarne političke prakse - dodao je Picula.
Posebno je istaknuo problematične aspekte izbornih i pravosudnih reformi.
- Izborno zakonodavstvo i dalje bilježi ozbiljne i zabrinjavajuće nedostatke. Bez strukturnih promjena i potpune implementacije ODIHR-ovih preporuka, sljedeći izbori ne mogu biti pošteni - rekao je Picula.
Lokalni izbori koji se održavaju 29. ožujka u deset srpskih općina, prema njegovim riječima, ilustriraju demokratske deficite, uključujući tzv. fantomske liste i nespojive uloge predsjednika države koji vodi kampanju s listom pod svojim imenom. Također je naglasio da su izmjene ključnih pravosudnih zakona neprihvatljiv korak unatrag i ozbiljan udarac neovisnosti pravosuđa.
Picula je podsjetio da je Europski parlament prošle godine zahtijevao transparentno pravno postupanje u slučaju tragedije u Novom Sadu, te je oštro osudio represivne mjere, prekomjernu upotrebu sile, proizvoljna uhićenja i sustavno uznemiravanje oporbe, aktivista, civilnog društva i novinara.
Eurozastupnik Picula je također ponovio važnost dijaloga između Srbije i Kosova kao ključnog koraka prema članstvu u EU.
- Od Beograda se očekuje da ispuni svoj dio obveza. Dobrosusjedski odnosi, suradnja u pitanjima nestalih osoba i procesuiranje ratnih zločina iz 90-ih godina su bitni za europski put Srbije - zaključio je Picula.
Sloboda izražavanja i stanje medija u Srbiji, prema europarlamentarcu u protekloj godini pokazuje ozbiljne probleme.
- Zastrašivanje i napadi na novinare eskaliraju, regulatorno tijelo za elektronske medije ne funkcionira, a provladini mediji održavaju kult ličnosti i pokušavaju eliminirati preostale neovisne medije - upozorio je.
Eurozastupnik je također naglasio važnost poštivanja prava manjina kao ključnog elementa europskih vrijednosti i puta Srbije prema članstvu u EU.
Picula je zaključio kako nacrt izvještaja naglašava ključne aspekte, ali da će se kroz amandmane dodatno razraditi.
- Pred nama je veliki posao, ali radujem se suradnji s kolegama iz drugih političkih grupa na ovom važnom izvještaju - zaključio je.
Rok za podnošenje amandmana svih političkih grupa je 9. travnja 2026., a nakon toga slijede pregovori o finalnom tekstu. Očekuje se da će izvještaj biti razmatran na Odboru za vanjske poslove početkom lipnja 2026. godine.