Trideset godina od kraja rata, Bosnu i Hercegovinu trese velika politička kriza. Tko je kriv za zaoštravanje odnosa i koja su rješanja, pitanja su koja su postavljena u ovomjesečnom HRejtingu za HRT.
Više od polovice, točnije 51.2 posto, smatra da je krivac za trenutnu političku i sigurnosnu krizu u BiH Milorad Dodik i njegova separatistička politika vođena idejom Vučićevog "srpskog sveta". Njih 21.7 posto odgovorilo je da Daytonski sporazum, koji je zaustavio rat, nije riješio unutarnje odnose između tri naroda. Za 9,1 posto ispitanika krivci su SAD i EU koji su popustljiviji prema Srbima. Odgovornima 6,6 posto smatra bošnjačke političke stranke i unitarističku politiku Sarajeva. Odgovor nije imalo 11,4 posto ispitanika.
Kao rješenje za trajni i održivi mir u Bosni i Hercegovini 32,1 posto ispitanika smatra da treba postići novi sporazum kojim bi se država presložila i uredila na novi i održiv način. Za rješenje krize 19,2 posto vidi hapšenje čelnika Republike Srpske koji zagovaraju separatizam i razbijanje BiH.
Da bi se Bosna i Hercegovina trebala razdružiti na tri dijela: srpski, bošnjački i hrvatski i to prema nacionalnom ključu iz popisa stanovništva prije početka rata 1992. godine smatra 13,8 posto ispitanih. Njih 5.5 posto bi smijenilo cjelokupno političko vodstvo i proširilo vojni protektorat EUFOR-a i NATO-a, a 5.1 posto je za vojni poraz ideje o "srpskom svetu" na području BiH. Čak 24.2 posto ispitanih ne zna kako bi se riješila kriza u Bosni i Hercegovini.