Cijene goriva i plina rastu, a Hrvatska bilježi jednu od najviših stopa inflacije u eurozoni. Prijeti li nam novi val poskupljenja hrane i osnovnih proizvoda? Treba li država uredbom ograničiti rast cijena energenata i kako zaštititi najugroženije građane od daljnjeg pada životnog standarda? Detaljnijeg govora o dotičnoj problematici bilo je u emisiji Otvoreno.
O implikacijama rasta cijena energenata te kako će se to manifestirati na standard građana, u Otvorenom analizirali su: Boris Lalovac, saborski zastupnik SDP-a, Marko Pavić, saborski zastupnik HDZ-a, Marijana Ivanov, glavna makroekonomistica Hrvatskih izvoznika, te Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin.
Govoreći o mogućem prelijevanju rasta cijena energenata na cijene drugih proizvoda, Marijana Ivanov naglašava da trenutačno ne bi trebalo doći do pretjeranih posljedica.
- U ovom trenutku se ne bi trebalo dešavati pretjerano ništa, a onda s vremenom idu lančane reakcije. Ako cijene energenata nastave rasti, postoji mogućnost izuzetno visoke inflacije, ali zasad još imamo šanse da to izbjegnemo, navela je.
Pojasnila je kontekst rasta cijena energenata i njegov utjecaj na inflaciju u Hrvatskoj.
- Ako gledamo kada je počela epizoda rasta cijena energenata, priča je krenula 2021., a glavni udar krize bio je 2022. kad su cijene i inflacija bili na vrhuncu, pojašnjava.
O neizvjesnosti na tržištima i mogućim scenarijima u nadolazećim mjesecima, napominje kako je sve to još obavijeno velom tajne i nepoznanice.
- Ako špekulanti na tržištu, ne naprave previše panike i zapravo od ove situacije ne stvore očekivanja nestašica ili manjkova, možemo izbjeći ponavljanje energetske krize. Trenutačno su sva tržišta u nepoznanici. Ako će ovo trajati kratko, sve se može smiriti. Ali ako Bliski Istok nastavi u problemima godinama, onda ne znamo gdje je kraj, objašnjava.