Statičari su i danas dronovima pregledavali izgorjeli Vjesnikov neboder i upozorili građane da se ne približavaju zgradi, koja je nakon požara izuzetno opasna. Zbog vatrene stihije privedena je jedna osoba, a policija istražuje i nekoliko mlađih osoba. Tek treba otkriti je li riječ o nesreći ili podmetanju.
Glavni vatrogasni zapovjednik Hrvatske, Slavko Tucaković, opisao je kakva se borba vodila na terenu, u emisiji Otvoreno na HRT-u.
- Vatrogasci su odmah stigli, dojava je bila o plamenu na najvišem katu. Srećom, nije bilo ljudi koje je trebalo evakuirati. Mi osobno nismo primijetili osobe unutra, ali su svjetla bila vidljiva. Vatra se širila i na niže katove. Zahvaljujući brzoj reakciji zapovjednika, sve osobe su izvučene, bez težih posljedica - rekao je Tucaković.
Dodao je da je jedan vatrogasac lakše ozlijeđen i naglasio da je ovo jedan od najtežih požara u urbanoj sredini posljednjih godina.
- U jednom trenutku bilo je angažirano čak 164 vatrogasaca. Prilaz je bio strašno ograničen, s tri strane potpuno nepristupačan. Požar se širio nevjerojatnom brzinom. Izmjerena temperatura bila je preko 500 stupnjeva - opisao je.
Na pitanje je li požar podmetnut kazao je da je to trenutno teško reći.
- Trenutačno je teško reći. Sve će pokazati policijska istraga - napominje Tucaković.
'Zgrada je izdržala više nego što bi trebala, ali šteta je golema'
Arhitekt Milan Carević iz Hrvatske udruge za zaštitu od požara naglašava da zgradu treba ispitati u potpunosti građevinski, elektrotehnički i instalacijski.
- Ako je projektom bilo predviđeno požarno sektoriranje, treba vidjeti je li se ono zadržalo. Ako ga nikad nije bilo, a zgrada je dobila uporabnu dozvolu, onda se moraju održavati postojeći sustavi - objašnjava Carević.
Dodao je da prema propisima svaki objekt mora zadovoljiti određenu otpornost na požar.
- Požar je trajao dva sata. Standardna vatrootpornost za visoke zgrade je 90 minuta. Ovaj objekt izdržao je i više nego što bi izdržao da je projektiran po današnjim pravilima - isticao je.
Profesor Mario Uroš s Građevinskog fakulteta i Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo posebno je zabrinut.
- Bitno je da sada sagledamo koliko je temperatura utjecala na armaturu jer ovo je klasična armirano betonska okvirna konstrukcija s dvije male jezgre na rubu. Činjenica koja se nekritički gleda je da je zgrada napravljena 1972. što bi ukazivalo da je rađena po propisima iza 1964. koji su bitno unaprijedili propis u segmentu mehaničke otpornosti i stabilnosti. No projekt je rađen '50-ih, a osnovna konstrukcija je napravljena 1964. Neki elementi gradnje bili su puno oskudniji nego što bi trebali biti da je zgrada napravljena 1972., tanki zaštitni slojevi, manja količina armature, nedostatak nekih osnovnih nosivih elemenata, što tada nije predstavljalo veliki problem - rekao je Uroš.
Naglasio je da se oštećenja na takvim elementima ne smiju zanemariti.
- Zgrada je visoka, uzdužne sile su ogromne. Sada postoji realna opasnost tzv. krtog loma – iznenadnog, nenajavljenog pucanja elementa koje može povući lančani kolaps - upozorio je.
Do ponedjeljka će se obaviti sva dodatna ispitivanja, nakon čega će se odlučivati o sudbini objekta.
- Nosivost konstrukcije pala je na svega 20–30 posto u odnosu na stanje prije požara. To je golemo smanjenje. Ovo je bio nestandardan požar koji je trajao puno duže nego što propisi predviđaju - istaknuo je.
Stručnjaci podijeljeni, zgrada jedva stoji
Kada se konstrukcija dovoljno ohladila, statičari su ušli u neboder i zatekli zgarište.
- Od funkcionalnosti nema ništa. Neki katovi bili su potpuno prazni, neki su imali urede koji su izgorjeli, a na nekima je arhiva djelomično ili potpuno nestala u požaru. Postoji velika opasnost od otpadanja stakla ili dijelova fasade - upozorava Uroš.
Dodaje kako jaki udari vjetra u ovakvom stanju mogu dodatno ugroziti ionako oslabljene elemente. Carević napominje da objekt više ne zadovoljava današnje statičke zahtjeve.
- Ja bih išao na potpuno novu konstrukciju koja bi bila rađena po modernim propisima - rekao je.
- Od nebodera je ostala samo konstrukcija. Teoretski se sve može pojačati i obnoviti, ali pitanje je isplativosti. Zgrada u ovom stanju teško može zadovoljiti i stare standarde, a kamoli nove. Rušenje je najlakše. Obnova je izazov, ali i ogroman financijski zalogaj. No tehnički moguće je - naglašava Uroš.
Sada je na stručnjacima, gradu i investitoru da odluče hoće li Vjesnikov neboder dobiti novi život ili će pasti pod bagerima.