Zahvaljujemo ravnateljima na unošenju podataka u Centralni obračun plaća, to su provjerljivi, jasni podaci kojima se ne može manipulirati. Ne znam kojom metodologijom sindikati skupljaju podatke, mašu listama i tvrde o broju štrajkaša. Broj škola koje su radile govori sam za sebe. I dalje pozivam sve zaposlene da dobro promisle treba li sudjelovati u manipulacijama i objedama sindikata ili ne, poručio je u srijedu ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.
Ministarstvo se obratilo javnosti nakon cirkularnog štrajka u prosvjeti u organizaciji tri prosvjetna sindikata. Kao i kod prvog štrajka 19. ožujka, podaci o sudjelovanju u štrajku se značajno razlikuju.
Fuchs je kazao i kako je "svakome je na savjesti da se deklarira hoće li štrajkati ili ne".
- Mi ne zastrašujemo, ne vršimo pritisak. Mi samo točno i egzaktno analiziramo podatke i ovo su provjerljivi rezultati štrajka - Štrajk je nešto manji, u postotcima za oko 10% nego u istim županijama u prvome štrajku - dodao je.
Njegov državni tajnik Stipe Mamić iznio je podatke koje je prikupilo Ministarstvo.
- Ovo su podaci koje su ravnatelji unijeli u Centralni obračun plaća, to je javni registar preko kojeg ide isplata plaća i ovo su transparentni podaci. Prema COP-u, u 313 ustanova s 18.387 zaposlenih u četiri dalmatinske županije štrajkala su 4723 zaposlenika, a nikako ne više od 6000, kako tvrde sindikati - kazao je.
- Odaziv je bio oko 25,9 posto, dakle je ipak bio nešto manji, oko 10 posto. Pad u svim županijama 15 posto, posebno među nenastavnim osobljem. Primjerice, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u prvom štrajku sudjelovalo je 35,009 posto, a jučer 32,19%. Među nastavnim osobljem, od 4723 zaposlenih, štrajkalo je 31,37 posto. Od 650 zaposlenika u nenastavnim zanimanjima, štrajkalo je manje od 12 posto - predstavio je Mamić.
U Šibensko-kninskoj županiji u štrajku je bilo 17,5% djelatnika, u Zadarskoj županiji, 3,2% zaposlenika. U štrajku su više sudjelovali zaposlenici srednjih škola. U 12 posto škola uopće nije bilo nastave, 8,75 posto ih je radilo redovito, a 61 posto djelomično.
- Ono što želimo naglasiti da bude jasno: Mi ne znamo kojom metodologijom sindikati skupljaju podatke, vjerojatno anketama, no ovo su podaci COP-a koje su unijeli sami ravnatelji. Pritom treba reći da je odaziv dalmatinskih županija u prvome štrajku bio natprosječno velik - istaknuo je državni tajnik.
Među visokim učilištima, sveučilišta u Splitu, Zadru i Dubrovniku, te veleučilišta, Ministarstvo ima podatke da se od 3101 zaposlenika odazvalo 3,68 posto, 314 zaposlenika.
Mamić je iznio zašto argumenti sindikata za štrajk ne stoje.
- Oni kažu: Mi ne sporimo da su u nekim sustavima rasle plaće od 50 do 70 posto, ali inflacija je pojela sve. No kumulativna inflacija bila je 28% i nije točno da je pojela povišice. Činjenica je da postoje proizvodi čije su cijene rasle više od ovog postotka, no to nisu proizvodi na koje potrošimo cijeli naš dohodak. Kad se dodaju sektori koji nisu nenastavni, žao mi je da uopće postoje ljudi koji su nezadovoljni sa svime što smo činili - rekao je i pojasnio kako su prosvjetnim djelatnicima koeficijenti čak i više rasli nego drugima u javnom sektoru, jer su im u koeficijent ugrađeni i brojni dodaci.
Što se tiče pobune zbog modularne nastave u strukovnim školama, Fuchs je rekao kako je to reformu "koja pruža jako puno stvari, kako je potpuno novi koncept za učenike, bolji uvjeti rada za nastavnike".
- Mi u njihovim elementima ne nalazimo nešto što zahtjeva neku drastičnu promjenu u smjeru reformskih procesa koje pripremamo niz godina - zaključio je.
U Ministarstvu je zbog tvrdnji sindikata održana i prezentacija modularne nastave unutar reforme programa u strukovnim školama.