Američki politički zastoj, obustava rada njihove Vlade, sve češće postaje prijetnja ne samo saveznim institucijama, već i svakodnevnom životu milijuna građana. Što se zapravo događa kada Vlada 'prestane raditi'? Kada Kongres i Bijela kuća ne uspiju postići dogovor o proračunu ili privremenom financiranju, savezna Vlada prestaje s redovitim radom. To ne znači da cijela država staje, ali velik dio birokratskog aparata odlazi na prisilni odmor.
- Shutdown je ustvari blokada vlastite administracije. Iako vojska, policija i hitne službe nastavljaju raditi, sve drugo – od istraživačkih programa do izdavanja dokumenata – biva paralizirano - pojašnjava dr. Michael O’Hanlon iz Instituta Brookings.
Savezni službenici pritom se dijele na 'esencijalne' i 'neesencijalne'. Prva skupina uključuje vojsku, sigurnosne agencije, kontrolore leta, graničnu i carinsku službu te bolnice za veterane. Oni moraju nastaviti raditi, ali bez isplate plaća dok se ne usvoji proračun. Druga skupina, službenici u ministarstvima obrazovanja, trgovine, okoliša, kao i velik broj administrativnog osoblja – šalju se na prisilni neplaćeni dopust.
- To nije godišnji odmor, nego prisilna pauza bez ikakvih garancija kada će plaća opet sjesti - upozorava bivša državna službenica Linda Chavez. Procjenjuje se da bi dulja obustava mogla pogoditi više od 800.000 zaposlenih. Posljedice se ubrzo osjete izvan zidova savezne administracije. Nacionalni parkovi i muzeji zatvaraju se za posjetitelje.
Putnici se suočavaju s kašnjenjima u izdavanju putovnica i viza. Znanstvena istraživanja i javni projekti ostaju bez financiranja, a regulatori na tržištu kapitala smanjuju nadzor.
- Svaki dan shutdowna znači izgubljene milijune dolara. Poduzeća koja ovise o saveznim ugovorima ili subvencijama ostaju u neizvjesnosti, a potrošnja kućanstava pada jer tisuće ljudi ne primaju plaću - pojašnjava ekonomist Paul Krugman.
Najdulja obustava rada trajala je 35 dana, od prosinca 2018. do siječnja 2019. godine, zbog sukoba tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa i Kongresa oko financiranja zida na granici s Meksikom.
Zračni promet bio je posebno pogođen: kontrolori leta i sigurnosno osoblje radili su bez plaće, što je dovelo do kašnjenja i otkazivanja letova. Procijenjena ekonomska šteta iznosila je više od 3 milijarde dolara.
- Ljudi često misle da je riječ o simboličnoj krizi u Washingtonu, ali stvarnost je mnogo brutalnija. Shutdown je udarac običnim radnicima i gospodarstvu, a sve zbog političkih igara - rekao je tadašnji predsjednik Sindikata saveznih zaposlenika Tony Reardon.
Osim ekonomskih, shutdowni ostavljaju i političke ožiljke. Oni su simptom duboke polarizacije američke politike, gdje se proračun koristi kao sredstvo ucjene između demokrata i republikanaca.
- Svaki shutdown narušava povjerenje građana u institucije. Čak i kada se problem riješi, ostaje osjećaj da političke elite igraju igre dok obični ljudi plaćaju cijenu - ističe analitičarka Sarah Binder sa Sveučilišta George Washington
Dok se u Washingtonu vode bitke oko proračuna, gubitnici su jasni: državni službenici, obitelji koje čekaju socijalne programe, putnici i poslovna zajednica. Dugoročno, cijela zemlja plaća cijenu političke blokade.