U svijetu je sve manje stabilnosti. Rusija više od tri godine vrši agresiju na Ukrajinu, u više navrata su prijetili i nuklearnim oružjem svijetu ako odluči intervenirati. Nedavno je došlo do sukoba između dvije nuklearne sile, Indije i Pakistana, Izrael i Iran ušli su u sukob u kojeg se umiješao u SAD, taj sukob zasad s margine prate u Pekingu i Moskvi...
Zvecka se oružjem, nažalost i nuklearnim, svijet strahuje od dodatne eskalacije sukoba...
Pa brojne ljude po svijetu ovih dana zanima - Što ako dođe do nuklearnog udara? Kako se za njega pripremiti? Što raditi, što ne raditi? Rasprave su buknule po društvenim mrežama i forumima, dijele se savjeti, traže savjeti... Pa evo ih na jednom mjestu.
Sekunde razlike između života i smrti
Pomisao na nuklearnu detonaciju ledi krv u žilama i priziva slike potpune apokalipse. Iako je riječ o scenariju kojeg se svi pribojavaju, važno je znati da to nije nužno bezizlazna situacija. Preživljavanje uvelike ovisi o znanju, pripremi i ispravnim postupcima u ključnim trenucima. Brojne agencije za civilnu zaštitu, uključujući američku FEMA-u, ističu da ispravne odluke u prvih nekoliko sati mogu drastično povećati šanse za preživljavanje.
Nuklearni napad može se podijeliti u nekoliko faza. Prva i najdramatičnija je sama eksplozija – bljesak jači od sunca, vatrena kugla koja uništava sve u neposrednoj blizini i udarni val koji ruši zgrade kilometrima daleko. U toj fazi, ključna je samo jedna stvar: zaklon. Sekunde mogu značiti razliku između života i smrti. Onima koji se nađu vani šanse za preživljavanje drastično su manje, ali čak i tada pravodobna reakcija može spasiti život – odbacivanje kontaminirane odjeće, prekrivanje usta i nosa, te bijeg u najbližu čvrstu građevinu.
Nakon samog udara dolazi druga faza – poznata i kao "fallout". Riječ je o česticama prašine i pepela zasićenima radijacijom koje se dižu visoko u atmosferu, a potom se, ovisno o smjeru vjetra, spuštaju na tlo kilometrima daleko od epicentra. Ove čestice predstavljaju smrtonosnu prijetnju – ne vidite ih, ne osjećate ih, a mogu biti pogubne. U ovom trenutku ključno je ostati u zatvorenom prostoru, zapečatiti prozore, vrata i ventilacijske otvore, te pričekati barem 48 sati, koliko je otprilike potrebno da se intenzitet zračenja znatno smanji.
Šanse da netko nuklearnim oružjem napadne Hrvatsku su minimalne, ali opasnost postoji od radioaktivnih oblaka...
Dovoljno je prisjetiti se Černobila. Unatoč tome što se nesreća dogodila gotovo 1300 kilometara dalje, radioaktivni oblak zahvatio je i dijelove Hrvatske. Vjetar ne poznaje granice.
Ako bi danas, primjerice, došlo do nuklearne eksplozije negdje u Europi, ovisno o vremenskim uvjetima, radioaktivni materijal mogao bi doći i do naših krajeva.
Najveća opasnost traje tijekom prvih 48 do 72 sata nakon eksplozije, kada je radijacija najjača. Nakon toga, većina najopasnijih čestica se taloži, iako kontaminacija tla, hrane i vode može potrajati tjednima, pa i mjesecima. U tom razdoblju važno je slušati upute nadležnih službi, ne izlaziti van bez prijeke potrebe i ne konzumirati ništa što dolazi iz okoliša bez prethodne kontrole.
Zlatno pravilo preživljavanja: Uđite, ostanite unutra, pratite vijesti
Sve relevantne svjetske organizacije za zaštitu i spašavanje slažu se oko tri ključna koraka koja morate poduzeti odmah nakon nuklearne detonacije:
Uđite unutra: Vaš apsolutni prioritet je ući u najčvršću i najsigurniju zgradu u blizini. Idealno sklonište su podrumi, podzemne garaže ili središnji dijelovi velikih zgrada od betona ili cigle. Što više zidova i materijala stavite između sebe i vanjskog svijeta, to ste zaštićeniji. Drvene kuće i automobili pružaju vrlo slabu zaštitu od zračenja.
Ostanite unutra: Jednom kada ste u skloništu, ostanite tamo. Zatvorite sve prozore i vrata. Isključite klima uređaje, ventilaciju i grijanje koji uvlače zrak izvana. Preporučuje se ostati u skloništu najmanje 24 do 72 sata. U tom periodu, razina vanjske radijacije past će na znatno manje opasne razine. Ne napuštajte sklonište osim ako vam prijeti neposredna opasnost poput požara, urušavanja zgrade ili teške ozljede.
Pratite vijesti: Vaša veza s vanjskim svijetom je ključna. Budući da će mobilne mreže i internet vjerojatno biti preopterećeni ili nefunkcionalni, najpouzdaniji izvor informacija bit će radio na baterije ili na ručno navijanje. Službe za hitne situacije će putem radija davati upute o stanju, sigurnim zonama, rutama za evakuaciju i lokacijama centara za pomoć. Ne napuštajte sklonište dok ne dobijete službenu potvrdu da je to sigurno.
Pripremite komplet za hitne slučajeve
Ovakav 'komplet', pišu specijalizirani portali, može vam uvelike pomoći u preživljavanju. On bi trebao sadržavati:
- Vodu i hranu: Najmanje tri litre vode po osobi dnevno i zalihe nekvarljive hrane za minimalno 72 sata, a idealno za dva tjedna.
- Radio na baterije/navijanje i dodatne baterije.
- Svjetiljku i dodatne baterije.
- Komplet prve pomoći i zalihe svih potrebnih lijekova koje redovito koristite.
- Vlažne maramice, vreće za smeće i plastične vezice za osobnu higijenu.
- Rezervnu odjeću za svakog člana obitelji.
- Višenamjenski alat, ljepljivu traku.
- Kopije važnih dokumenata (osobne iskaznice, putovnice, rodni listovi).
Postupci nakon izlaganja: Dekontaminacija i sigurnost
Ako ste bili vani tijekom dolaska padalina, ili sumnjate da ste kontaminirani, važno je provesti dekontaminaciju što je prije moguće. Ne brinite, kontaminacija radioaktivnim česticama nije odmah smrtonosna i postupci su jednostavni.
Skinite vanjski sloj odjeće: Pažljivo skinite gornji sloj odjeće. Time možete ukloniti i do 90 posto radioaktivnih čestica. Odjeću stavite u plastičnu vreću, čvrsto je zavežite i odložite što dalje od ljudi i životinja.
Operite se: Ako je moguće, istuširajte se. Posebno dobro operite kosu. Ako tuš nije dostupan, obrišite izložene dijelove kože vlažnom krpom ili maramicom. Nemojte koristiti regenerator za kosu jer može vezati čestice uz kosu.
Obucite čistu odjeću.
Sigurnost hrane i vode: Hrana i piće koji su bili u zatvorenim spremnicima (konzerve, boce, kutije) ili unutar zgrade su sigurni za konzumaciju. Prije otvaranja, obrišite ambalažu vlažnom krpom. Nemojte konzumirati hranu iz vrta ili bilo što što je bilo na otvorenom i nepokriveno.
Suočavanje s mogućnošću nuklearnog napada je zastrašujuće, ali panika je najgori neprijatelj. Znanje o tome što učiniti, unaprijed pripremljen plan i komplet za hitne slučajeve pretvaraju bespomoćnost u aktivnu ulogu u vlastitom preživljavanju. Zapamtite ključne korake: uđite, ostanite unutra i pratite vijesti. Vaša pripremljenost vaša je najveća snaga.
Deset koraka kako postupati u slučaju nuklearnog napada
1. Ako primijetite iznenadni bljesak, udar ili dobijete službenu obavijest o napadu, odmah potražite zaklon.
Ne gledajte u izvor svjetlosti – može izazvati trajno oštećenje vida. Svaka sekunda može biti presudna za zaštitu Vašeg zdravlja i života.
2. Sklonite se u najbliži čvrsti objekt, idealno u podrum ili unutarnju prostoriju bez prozora.
Ako ste na otvorenom, uđite u zgradu od opeke ili betona. Automobili, šatori ili montažni objekti ne pružaju dostatnu zaštitu.
3. Zatvorite sve otvore prema vanjskom prostoru – vrata, prozore, ventilacijske sustave.
Po mogućnosti, dodatno zabrtvite spojeve ljepljivom trakom ili vlažnim tkaninama kako biste smanjili prodor radioaktivnih čestica.
4. Ako ste bili izloženi vanjskom okolišu, odmah skinite odjeću i zatvorite je u plastičnu vreću.
Istuširajte se toplom vodom bez sapuna i bez upotrebe regeneratora za kosu. Time ćete ukloniti većinu radioaktivnih čestica s kože i kose.
5. Uključite prijenosni radio ili mobilni uređaj (ako je dostupan) te pratite službene informacije.
Obavijesti Civilne zaštite, Vlade RH i nacionalnih medija bit će ključne za daljnje postupanje i sigurnost.
6. Ostanite u zaklonu najmanje 24 do 72 sata, ovisno o uputama nadležnih službi.
Najveća razina radioaktivnog zračenja prisutna je u prvim danima. Ne napuštajte zaklon dok ne dobijete izričitu dozvolu.
7. Uzimajte jodne tablete isključivo po preporuci liječnika ili nadležnih službi.
Ne uzimajte ih na vlastitu inicijativu. Nepravilna upotreba može biti štetna, osobito za osobe s bolestima štitnjače.
8. Koristite isključivo vodu i hranu iz sigurnih zaliha koje ste pohranili u zatvorenom prostoru.
Izbjegavajte konzumaciju vode iz slavine, bunara ili prirodnih izvora, kao i svježu hranu izvan doma koja može biti kontaminirana.
9. Pripremite kućni komplet za preživljavanje koji uključuje osnovne potrepštine za barem 7 do 14 dana.
Zalihe bi trebale sadržavati vodu, hranu, baterije, radio, higijenske proizvode, osnovne lijekove te osobne dokumente.
10. Ne širite neprovjerene informacije i ne vjerujte glasinama.
Oslanjajte se isključivo na službene izvore i komunikacijske kanale. Nepouzdane informacije mogu uzrokovati paniku i dodatno ugroziti sigurnost.