Ambicija američkog predsjednika Donalda Trumpa da kupi Grenland, najveći otok na svijetu, ušla je u novu, dramatičnu fazu. Dok Danska i Grenland odlučno poručuju da otok nije na prodaju, europski saveznici odgovorili su slanjem vojnika, a u javnost je procurila i vrtoglava cijena koju bi američki porezni obveznici morali platiti za ostvarenje Trumpovog sna - čak 700 milijardi dolara.
Cijena od 700 milijardi dolara
Procjenu su, za potrebe planiranja, izradili znanstvenici i bivši američki dužnosnici, a iznos od 700 milijardi dolara predstavlja više od polovice godišnjeg proračuna američkog Ministarstva obrane. Prema navodima NBC Newsa, državni tajnik Marco Rubio dobio je zadatak da u narednim tjednima pripremi konkretan prijedlog o kupnji, što Bijela kuća opisuje kao "visoki prioritet" za predsjednika. Trump, bivši mogul nekretninama, dugo je bacao oko na Grenland, no dok se u njegovom prvom mandatu ta ideja smatrala tek ekscentričnim hirom, sada je postala ozbiljna vanjskopolitička inicijativa koja izaziva potrese s obje strane Atlantika.
'Jedan ili drugi način'
Trump ne skriva svoju odlučnost, upozoravajući da će SAD preuzeti Grenland "na ovaj ili onaj način" kako bi se osigurao strateški bedem protiv Rusije i Kine na Arktiku. Tvrdi da je otok "prekriven ruskim i kineskim brodovima", što europski dužnosnici odbacuju kao pretjerivanje.
- Sjedinjenim Državama Grenland je potreban zbog nacionalne sigurnosti. Ako ga mi ne uzmemo, uzet će ga Rusija ili Kina, a to se neće dogoditi! - poručio je Trump putem svoje društvene mreže Truth Social.
Ovakva retorika izazvala je oštru reakciju Kopenhagena i Nuuka, glavnog grada Grenlanda. Danska premijerka Mette Frederiksen ideju je nazvala "apsurdnom", dok su grenlandski dužnosnici poručili da njihov dom i narod nisu na prodaju.
- Grenland ne želi biti u vlasništvu Sjedinjenih Država, niti da njime upravljaju ili da bude dio SAD-a. Mi biramo Grenland kakav poznajemo danas — kao dio Kraljevine Danske - izjavila je grenlandska ministrica vanjskih poslova Vivian Motzfeldt.
Njezina kolegica, ministrica za poslovanje i mineralne resurse Naaja Nathanielsen, otkrila je da prijetnje iz Washingtona izazivaju veliku tjeskobu među 57 tisuća stanovnika otoka.
- Ljudi su pod golemim pritiskom i osjećaju posljedice. Teme o tome ispunjavaju razgovore u svakom kućanstvu - rekla je Nathanielsen.
'Zašto napadati kravu kad vam mlijeko prodaju po dobroj cijeni?'
Trumpov plan nema podršku ni kod kuće. Prema anketi Reutersa i Ipsosa, tek 17 posto Amerikanaca odobrava njegove napore, dok se 47 posto protivi. Čak 71 posto ispitanika, uključujući veliku većinu i demokrata i republikanaca, smatra da bi upotreba vojne sile za zauzimanje otoka bila "loša ideja".
U Kongresu je također formiran otpor, pa je dvostranačka skupina senatora predložila zakon koji bi zabranio korištenje sredstava Pentagona za preuzimanje kontrole nad suverenim teritorijem NATO saveznika bez odobrenja te države. Mnogi se pitaju čemu takav pritisak kad SAD već ima značajnu vojnu prisutnost na otoku, uključujući svemirsku bazu Pituffik, ključnu za rano upozoravanje na raketne napade. Jedan američki dužnosnik sažeto je opisao situaciju za NBC News: "Zašto napadati kravu kad vam mlijeko prodaju po relativno dobroj cijeni?".
Saveznici šalju vojsku kao odgovor Trumpu
Suočeni s krizom unutar saveza, europski partneri odlučili su se za neuobičajen potez. U sklopu izviđačke misije i priprema za veće vojne vježbe, u Nuuk su počeli stizati vojnici iz Francuske, Njemačke, Švedske, Norveške i Velike Britanije. Iako je riječ o simboličnom broju vojnika — Francuska šalje petnaestak pripadnika planinske pješadije, a Njemačka trinaest — poruka Washingtonu je jasna.
Cilj je pokazati Trumpu da su NATO saveznici sposobni i voljni brinuti se za sigurnost Arktika te da američko preuzimanje Grenlanda nije potrebno. Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je da će se prvi kontingent uskoro ojačati "kopnenim, zračnim i pomorskim sredstvima".
- Vojnici NATO-a bit će prisutniji na Grenlandu. Očekuje se više vojnih letova i brodova - izjavio je zamjenik grenlandskog premijera Mute Egede.
Sastanak američkih, danskih i grenlandskih dužnosnika u Washingtonu završio je bez rješenja, uz priznanje "temeljnog neslaganja". Dok Trump ostaje nepokolebljiv u svojoj namjeri, nasuprot sebe ima ujedinjenu frontu Danske, Grenlanda i ključnih europskih saveznika, ali i značajan otpor kod kuće. Kriza oko Grenlanda tako je prerasla u dosad najveći test jedinstva NATO saveza u eri novih geopolitičkih napetosti na Arktiku.