Rođen 1941. godine u Srbobranu - bačkom mjestašcu koje se povijesno zvalo i Sentomaš, odnosno Szenttamas - studirao je mađarski jezik i književnost u Novom Sadu, te filozofiju u Beogradu. Nakon toga radio je u nizu vojvođanskih medija, a devedesetih godina bio je koordinator novosadskog ureda Fonda za otvoreno društvo Georgea Sorosa. Najpoznatiji je ipak po svojim romanima među kojima se ističu "Memoari jednog makroa" (1967.), "Exterritorium" (2000.), "Neoplanta ili obećana zemlja" (2013.) i "Balkanska krasotica ili Šlemilovo kopile" (2015.) - sva četiri romana objavila je u hrvatskom prijevodu Xenije Detoni nakladnička kuća Fraktura. U sklopu predstavljanja mađarske književnosti na sajmu knjiga Interliber, Vegel je boravio u Zagrebu. Tom prigodom ljubazno je pristao na razgovor u kojemu nam je - između ostaloga - otkrio kako je to biti manjinski pisac, koja je tajna uspjeha Viktora Orbana, tko prosvjeduje u Novom Sadu, te zašto Srbi simpatiziraju Donalda Trumpa.