A.M. iz Kosovske Mitrovice još uvijek je u istražnom zatvoru, dok je njezin dečko, hrvatski vojni pilot Hrvatskog ratnog zrakoplovstva J.I. iz Splita ranije pušten na slobodu.
- Ona u istražnom zatvoru može biti do veljače iduće godine. Istraga je u tijeku, odnosno radi se dekripcija određenih dokumenata - rekla nam je odvjetnica uhićene. Istaknula je i kako je u kontaktu s njezinom obitelji.
- Oni su zatečeni, a imamo problem već tri mjeseca tražimo komunikaciju s telefonom. Očekujemo da svaki dan dobije kontakt s obitelji - kaže odvjetnica. Ministarstvo obrane ranije nam je potvrdilo informaciju kako je pilot nakon incidenta udaljen iz vojske.
Podsjetimo, pilota i njegovu djevojku tereti se za špijunažu u korist Srbije. Kako je objavila Slobodna Dalmacija, špijunsko klupko počelo se odmotavati nakon što je par uhićen na Visu, gdje su bili na godišnjem odmoru. Premda razlozi tog prvog privođenja nisu službeno poznati, pilot je ubrzo pušten na slobodu. Njegova partnerica dobila je rješenje da će biti smještena u Tranzitni prihvatni centar za strance Trilj, nakon čega je trebala biti prognana iz Hrvatske na 10 godina.
Međutim, pretraga njihovih mobilnih telefona otkrila je komunikaciju koja je ukazivala na prenošenje povjerljivih informacija srpskim političarima. Riječ je o podacima koje je J. I. prikupljao tijekom službe na Kosovu kao pripadnik hrvatskog kontingenta (HRVCON) u sklopu mirovne misije KFOR-a pod vodstvom NATO-a. Nakon tih otkrića, oboje su ponovno uhićeni.
Prema neslužbenim informacijama, A. M. je od svoga partnera dobivala podatke o kretanju i planovima KFOR-ovih snaga na sjeveru Kosova, koje je potom prosljeđivala čelnicima Srpske liste, glavne političke stranke Srba na Kosovu koja usko surađuje s vlastima u Beogradu. Istražitelji navode da su poruke razmjenjivali putem aplikacije WhatsApp, a u komunikaciji se spominje i novinar jedne međunarodne agencije kojem su također stizali dijelovi informacija.
Identificirana su najmanje četiri slučaja odavanja tajnih podataka. Jedan se odnosi na djelovanje KFOR-a u Zubinom Potoku, gdje su često dolazilo do napetosti između lokalnih Srba i kosovskih vlasti. Drugi je povezan s uhićenjem Dejana Pantića, bivšeg pripadnika kosovske policije, čije je privođenje u prosincu 2022. izazvalo nemire i blokade graničnih prijelaza sa Srbijom.
Istraga je pokazala i da je A. M. radila u Misiji Europske unije za uspostavu vladavine prava (EULEX) i u misiji UNMIK-a, te da je imala kontakte s brojnim sucima i tužiteljima. Prema navodima izvora, neke od njih je čak pokušavala ucjenjivati. Također je bila bliska s pojedinim istaknutim predstavnicima srpske zajednice na Kosovu, uključujući čelnike nevladinih organizacija i političkih struktura zaduženih za stvaranje Zajednice srpskih općina.
Srpske obavještajne službe, tvrde izvori, sustavno su poticale zapošljavanje Srba u međunarodnim institucijama na Kosovu, koristeći njihove pozicije kako bi se prikupljale informacije i vršio pritisak na pravosudne procese.