U povodu nedavnog tragičnog događaja u kojem je policajac usmrtio svoju suprugu i sebe pred očima njihove maloljetne djece Marija Selak Raspudić upozorila je na zabrinjavajuće statističke podatke koji se tiču porasta obiteljskog nasilja od travnja do listopada 2020. u odnosu na isto razdoblje lani.
Kako je kazala na konferenciji za novinare, broj težih slučajeva obiteljskog nasilja koji najčešće završavaju ubojstvom porastao je za čak 50 posto, odnosno, 752 u odnosu na 511.
"Porast obiteljskog nasilja uzrokovanog trenutnom pandemijom i epidemiološkim mjerama koje je prate prisutan je svugdje u svijetu, a do njega dovode mjere koje ograničavaju kretanje zbog čega su ljudi prisiljeni na duži boravak u vlastitim domovima pa tako i žrtve sa zlostavljačima i gdje se rizično vrijeme povećava", istaknula je Selak Raspudić.
Povećava se konzumacija alkohola kao odgovor na stres, a stres se pojačava i zbog ekonomske nesigurnosti, pad prihoda i gubitka posla, nemogućnosti pristupa zdravstvenim ustanovama zbog opasnosti od zaraze, izolacije i samoizolacije i nedostatka kontakta s prijateljima i rodbinom koja će prepoznati problem, dodala je, navevši to kao razloge rasta obiteljskog nasilja.
'Djelovati preventivno, senzibilizirati i alarmirati javnost'
"Dok možemo pratiti pohvalnu brzinu vladine reakcije na napad na vladu, istodobno svjedočimo sporosti i slabosti njezina djelovanja kada su ugroženi građani Republike Hrvatske. Nakon ovog tragičnog čina, a imajući u vidu inozemnu statistiku koja upozorava na povećanje obiteljskog nasilja u vrijeme ove krize, izostala je dovoljno snažna reakcija nadležnih institucija", ocijenila je.
Zapitala se gdje je Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti zadužena za sprječavanje radikalizacije društva koja bi se fokusirala na problem obiteljskog nasilja i njegovo rješavanje.
Istaknula je i potrebu osvještavanja širih posljedica pandemije, koje uključuju i porast obiteljskog nasilja na pragu nadolazeće zime i nužnost snažnije društvene reakcije.
"Potrebno je djelovati preventivno, senzibilizirati i alarmirati javnost, a žrtvama pružiti adekvatnu institucionalnu potporu", kazala je, najavivši za idući tjedan sjednicu odbora kojim predsjeda na temu "Obiteljsko nasilje u doba koronakrize, mogućnosti unapređenja prevencije i zaštite žrtava".
Smatra da krizni stožer treba ekipirati stručnjacima za mentalno zdravlje, dodatno ulagati u medijsku propagandu kojom će se ukazati na centre, savjetovališta i SOS telefone kojima se žrtve ili potencijalne žrtve mogu obratiti. Predlaže i uspostavu snažnije međuresorne suradnje te zbog različitih, a djelomično i kontradiktornih informacija, prikupljanje podataka nevladinih organizacija koje se bave obiteljskim nasiljem i usporedba sa službenom MUP-ovom statistikom.