Čelnik mađarske naftne kompanije MOL, Zsolt Hernádi, dao je opširan intervju za Telex.hu u kojem je komentirao niz otvorenih pitanja u regionalnom energetskom sektoru, od uloge Jadranskog naftovoda i odnosa s hrvatskim JANAF-om, preko mogućeg uvoza ruske sirove nafte unatoč sankcijama EU-a, do izgradnje novog mađarsko-srpskog naftovoda.
Osvrnuo se i na poslovanje INA-e, investicije u riječku rafineriju te dugogodišnje političke i pravne sporove između MOL-a i Hrvatske, poručivši kako je za energetsku sigurnost ključna diverzifikacija pravaca opskrbe i jačanje pregovaračke pozicije u regiji. Govorio je o testiranju Jadranskog naftovoda (Adria).
- Adria je svojevrsni ‘crni konj’. Kroz njega nikada nismo transportirali više od 2 milijuna tona godišnje, iako naši hrvatski partneri uvijek govore da bi mogli transportirati 10–12–14, pa čak i 15 milijuna tona, no to nikada nije dokazano. Zato me veseli što su se prošlog tjedna hrvatska, slovačka i mađarska strana te Europska komisija dogovorile o pokretanju detaljnog i dugotrajnog programa testiranja Jadranskog naftovoda, kako bi se obveze temeljile na činjenicama. Dobra je vijest da su Hrvati na to pristali - rekao je.
Osvrnuo se i na rusku sirovu naftu koja stiže preko Hrvatske.
- Naručili smo i rusku sirovu naftu putem pomorskog transporta, što je dopušteno prema sankcijama EU-a. Ako iz bilo kojeg razloga naftovod Družba ne bude dostupan, dopušteno nam je kupovati sirovu naftu pomorskim putem. Nadam se da JANAF neće stajati na putu. To će biti dobar test pouzdanosti hrvatske transportne kompanije - kazao je.
Komentirao je i ovisnost o Jadranskom naftovodu i pomorskim dobavljačima.
- Tko, zaboga, želi ovisiti o jednom jedinom naftovodu u Hrvatskoj i o pomorskim dobavljačima? Možda će biti potrebna nova infrastruktura, ali postojeća, funkcionalna infrastruktura ne smije se zamjenjivati. Moramo osigurati da, ako postoji više naftovoda i dođe do prekida u jednom, možemo koristiti drugi; ako sam prisiljen dobrovoljno isključiti jedan, to već predstavlja zadiranje u suverenitet. Srbija ima samo jedan naftovod, što stvara visok stupanj ranjivosti. Zato Srbija snažno podupire novi mađarsko-srpski naftovod i povezivanje s Družbom - rekao je.
Upitan je i o izgradnji mađarsko-srpskog naftovoda.
- To se na političkoj razini u osnovi tretira kao pitanje energetske sigurnosti. Taj kapacitet možda je i suvišan za Srbiju, ali bi mogao poboljšati pregovaračku poziciju u odnosu na JANAF. Profitabilnost JANAF-a je izvanredna, a ostvaruje se preko Srba i preko nas. Već imaju toliko novca da sada započinju istraživanja sirove nafte u Kazahstanu, što i hrvatskim energetskim stručnjacima diže kosu na glavi - rekao je.
Komentirao je i ponudu upućenu JANAF-u.
- Korisnici naftovoda – trenutačno NIS i MOL – nemaju utjecaja na ugovorne aranžmane JANAF-a niti na njihovu sigurnost. Kao jedini korisnici naftovoda, ponudili smo stjecanje udjela u JANAF-u, ali nismo dobili ohrabrujući odgovor - tvrdi.
Osvrnuo se i o mogućim izazovima u srpsko-hrvatskoj suradnji i projektu DCU u Rijeci.
- Na razini privatnih osoba, mislim da nema problema; u govorima političara – mnogo više. Hrvatski tisak također se često ponaša kao da je sve usmjereno protiv njih. Nedavno sam pročitao da kupujemo NIS samo kako bismo se borili protiv JANAF-a ili zatvorili riječku rafineriju. A upravo smo ondje završili veliku investiciju. Postoji li doista netko tko ozbiljno misli da bi MOL potrošio 700 milijuna eura na razvoj, a potom zatvorio rafineriju? - rekao je.
O javnom diskursu i odnosima u Hrvatskoj rekao je: „Čak i veteran poput mene može biti iznenađen javnim raspravama u Hrvatskoj. Općenito, uvijek zauzimamo stav da ćemo, ako se prema nama postupa pošteno, biti dobri partneri; ako nas se gura u stranu, borit ćemo se.“
Komentirao je i situaciju nakon preuzimanja INA-e.
- Toliko je ljudi živjelo od INA-e da je postojao vrlo snažan otpor prema nama kada smo došli. Možda smo na početku trebali bolje objasniti svoje poteze, ali nakon nekog vremena situacija je bila poput tučnjave u gostionici, gdje se nitko više nije sjećao kako je počelo, ali su svi bili uključeni - rekao je te govorio o međunarodnim sudskim presudama vezanim uz INA-u.
- Ni sada ne bih radio stvari drukčije u Hrvatskoj. Jer smo u pravu. Međunarodni sudovi također su presudili da nam Hrvatska duguje 280 milijuna dolara jer nije poštovala ugovorne obveze. I ovdje je pouka da se ne smije uzmicati - rekao je.
Zatim je govorio o spašavanju INA-e.
- Jedan od najljepših simbola uspješne transformacije bit će investicija od 700 milijuna eura u Rijeci, koju ćemo svečano otvoriti u ožujku. INA je postala izvrsna kompanija, a bila je tehnički bankrotirana kada smo preuzeli upravljanje - rekao je te se osvrnuo na samo preuzimanje INA-e.
- Natjecali smo se s austrijskim OMV-om za INA-u, a OMV je već preuzeo Petrom u Rumunjskoj. To nam je bila posljednja regionalna prilika za rast, morali smo ući. Zatim smo uložili puno novca i još više rada i više nismo mogli odustati od te priče. Bilo je mnogo incidenata, puno smo se borili, ali u ove naftne bitke ne možete ući spuštenog oružja ili u strahu - zaključio je.