Zastupnici SDP-a i Možemo ustvrdili su u srijedu da Vlada nije iskoristila europski novac kako bi smanjila ovisnost o uvozu hrane niti poduzela energetsku transformaciju, što su po njima dva čimbenika koji najviše utječu na inflaciju u zemlji.
- Slušamo priče da je inflacija uvezena, što je točno, ali je točno i to da je u ovih desetak godina apsorbirana velika količina novca iz državnog proračuna i Europske unije. Međutim, nismo uspjeli smanjiti ovisnost o uvozu hrani niti napraviti energetsku transformaciju, a upravo ta dva čimbenika najviše utječu na inflaciju u Hrvatskoj - rekao je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru.
Zastupnici će sutra raspraviti izvješća Hrvatske narodne banke o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike.
Vlada je propustila priliku za transformaciju gospodarstva, ocijenio je Hajdaš Dončić, a mjere poput web stranica za praćenje cijena nisu dale nikakve rezultate.
- Što se kreditnog rejtinga tiče, moje je pitanje da li građani imaju koristi od hrvatskog kreditnog rejtinga? Da li je maslac jeftiniji? Je li stanovanje priuštivije? Jesu li odjeća i obuća jeftiniji? Rejting govori samo o jednoj stvari, je li država sposobna vraćati kredite i po kojoj kamatnoj stopi - poručio je predsjednik SDP-a.
Svaka inflacija ima dobitnike i gubitnike, kazala je zastupnica Možemo Sandra Benčić. Među dobitnike ''Plenkovićeve inflacije'' uvrstila je banke, trgovačke lance i velike korporacije u sektoru usluga, a kao gubitnike nabrojala umirovljenike, obitelji s dvoje ili više djece, jednoroditeljske obitelji i sve radnike koji imaju prosječnu ili ispodprosječnu plaću.
- Mi ponovno tražimo da se uvedu mjere koje će ciljati na uzroke hrvatske inflacije. To su izmjene i dorade odgovornosti i kompetencija Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, kao što su to napravile druge zemlje EU kako bi utjecale na tzv. trgovačku inflaciju, onu koja ne nastaje zbog realnog porasta troškova - istaknula je Benčić.
Ostale mjere koje bi pomogle građanima su, dodala je, drugačije indeksiranje mirovina, uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka, ograničavanje pojedinih cijena stanovanja te gradnja logističkih centara za poljoprivredne proizvođače.
- Plenković je 2020. godine obećao 20 logističkih centara, napravio je jedan. To je nekompetencija, neznanje i nevoljkost da se zapravo utječe na inflaciju - rekla je.
SDP-ov Boris Lalovac ustvrdio je da građani nisu pogođeni samo rastom cijena hrane veći rastom cijena najamnina i režija.
- Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najamnima porasla za 40 posto u odnosu na prošlu godinu. Vlada je objavila da je inflacija 3,8 posto. Ali onome koji ima 1000 eura plaću i kojemu je najamnina otišla 40 posto gore, koliko je njemu inflacija? - pitao je Lalovac.
Zastupnik Damir Bakić (Možemo) osvrnuo se na poskupljenje komunalnih usluga u više gradova čemu je, kazao je, pridonijelo snižavanje stopa poreza na dohodak.
- To je rezultiralo smanjenjem prihoda gradova i općina. To spominjem zato što jedinice lokalne samouprave nemaju više kapaciteta da amortiziraju nove inflatorne udare drugačije nego da povisuju cijene javnih i komunalnih usluga - naglasio je Bakić.