Nezaposlenost, površne veze, opsjednutost sportom i nada da bolji život postoji negdje izvan granica Hrvatske - sve su to aktualni problemi današnjeg društva kojih se u svojem romanu “Hrvatska mati” (Vuković & Runjić) ironično dotiče spisateljica i scenaristica Sandra Antolić, jedna od ovogodišnjih šest finalista nagrade Fric. Riječ je o kratkom i duhovitom romanu scenarističke strukture, a autorica, uz korištenje kajkavskog dijalekta i zagorskog ambijenta, istražuje i mnogobrojne ozbiljne teme, poput manipulacije ljudima u medicinske svrhe te aktualizira i temu muške trudnoće.
U središtu romana nalazi se Bartol Bingula, mladić koji preko noći postaje “nestala osoba”, no, dok ga njegovi bližnji uzalud traže, Bartol će do kraja svoje avanture, koja će ga odvesti do ruba europskog kontitenta, postati još mnogo, mnogo više.
U jednoj od svojih posljednjih kritičarskih kolumni u Magazinu Jutarnjeg lista Igor Mandić opisao je Sandru Antolić kao “iznenađujuće zvonak glas usred monotonog mrmljanja mantri o ženskom pitanju”, a upravo je ta njegova afirmativna kritika već tad mnogim čitateljima bila znak kako bi na njezin rad trebali obratiti pozornost.
Sandra Antolić (Zagreb, 1967.) diplomirala je komparativnu književnost i opću lingvistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Scenaristikom se profesionalno bavi od 2012. godine, a 2021. nagrađena je Zlatnom arenom za scenarij na Pula Film Festivalu za film “A bili smo vam dobri”, u suautorstvu s Ognjenom Sviličićem i Brankom Schmidtom. Film “Nosila je rubac črleni”, snimljen prema njezinu scenariju, 2022. godine u pulskoj je Areni osvojio nagradu publike, a vrlo brzo i srca brojnih gledatelja diljem Hrvatske te na streaming platformama Netflix i HBO. Istu priču adaptirala je u svoj roman prvijenac “Svojevrsna”, koji se našao u užem izboru za nagradu T-portala, Nagradu “Janko Polić Kamov” te Nagradu “Fran Galović”.
Književnu nagradu Fric utemeljili su 24sata i tjednik Express, a dodijelit će se i devetu godinu zaredom pod pokroviteljstvom Barcaffea, u siječnju 2026. godine u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Za nagradu su konkurirale knjige fikcijske proze napisane na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, ali premijerno objavljene u Hrvatskoj. Jedan autor/ica osvojit će nagradu koja donosi mobilnu skulpturu i 10 tisuća eura (neto).
Ostali ovogodišnji finalisti su: Jasmin Agić ("Uloga Josipa Broza u životu djeda Sulejmana", Buybook), Adisa Bašić ("Knjiga o Almiru", Buybook), Slavenka Drakulić ("O čemu ne govorimo", Fraktura), Robert Međurečan ("Tako neka bude", Sandorf), Lora Tomaš ("Papir tvoje kože", Hena com).