U gotovo svim istragama kaznenih postupaka danas su ključni elektronički dokazi koji često nisu pohranjeni u državi u kojoj se postupak vodi, istaknuto je u Saboru u raspravi o zakonu kojem je cilj olakšati prekogranično pribavljanje takvih dokaza što su zastupnici jednoglasno podržali.
Riječ je o konačnom tekstu Zakona o prekograničnom pribavljanju elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima, rečeno je u četvrtak u Saboru, koji će omogućiti pravosudnim tijelima jedne članice EU pribavljanje elektroničkih dokaza izravno od pružatelja usluga u drugoj državi članici.
Dosad se ta suradnja odvijala uz obvezno posredovanje nadležnih pravosudnih tijela država članica.
„Cilj je pravosudnim tijelima koja vode kazneni postupak olakšati i ubrzati pristup elektroničkim dokazima koji se upotrebljavaju za istragu i kazneni progon”, kazao je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Sanjin Rukavina.
Elektronički dokazi su primjerice podaci o pretplatniku, adresa za internetski protokol, odnosno IP adrese, e-pošta te poruke unutar aplikacije.
Središnje tijelo koje će osiguravati primjenu odredaba zakona propisuje se Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti.
Zastupnici su zakon jednoglasno podržali, naglasivši da donosi alat koji može biti snažan saveznik u borbi protiv organiziranog i kibernetičkog kriminala, uz upozorenje da je potrebno voditi računa o zaštiti osobnih podataka.
„Ono što nas brine su potencijalne zlouporabe i nedostatak nadzora nad time tko, kako i kada traži elektroničke podatke naših građana”, rekao je Mate Vukušić (SDP) i predložio jasno propisivanje da se svaka razmjena podataka mora evidentirati i nadzirati od strane hrvatskih tijela.
Ivica Ledenko (Most) poručio je da borba protiv kriminala ne smije biti izgovor za eroziju nacionalnog suvereniteta i temeljnih prava građana. Zadaća Sabora je da europski minimalni standard pretvori u nacionalni okvir s većim jamstvima, "a ne puku automatiziranu traku za prekograničnu razmjenu podataka”.
„U suprotnom, rizik je da se stvori infrastruktura digitalnog nadzora koja se u povoljnim političkim okolnostima može zloupotrijebiti”, dodao je Ledenko.
To apsolutno ne stoji jer EU uredba ima zaštitne mehanizme, a i u domaćem zakonodavstvu postoje mehanizmi kako se podaci štite i s njima postupa, uzvratio je Rukavina.
Nema temelja za strah od mogućeg zadiranja zakona u ljudska prava, poručio je Ante Babić (HDZ) , pojasnivši da navedeni zakon već postoji u praksi i elektronički se dokazi već pribavljaju, samo što taj proces traje predugo.