Odmah nakon što su stručnjaci iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo (HCPI) zaključili da je Vjesnikov neboder potrebno hitno ukloniti jer prijeti opasnost da se sam uruši, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine počelo je razmatrati najbolji i najsigurniji način da se to učini. Na stolu su dvije opcije, mehanički način, odnosno grickanje, počevši na gornjim katovima, ili miniranje. Nakon što su saslušali stručnjake iz HCPI-ja te profesore s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, ministar Branko Bačić rekao je da su bliže metodi miniranja.
- Mehaničko uklanjanje velikim kliještima nije pogodno zbog toga što je cijela konstrukcija jako oštećena, pa bi tako teški građevinski radovi na gornjim katovima mogli prouzročiti kolaps cijelog nebodera - rekao je Bačić novinarima u Saboru.
Dodao je da i kod miniranja postoje dvije metode.
- Jedna je da se on uruši u svoju tlocrtnu površinu, a druga je da se mehanički prelomi na onu stranu koju odlučite. Za taj vid rušenja imamo dovoljno mjesta prema zapadnom dijelu. Riješili bismo da se uruši prema Savskoj cesti - kazao je Bačić.
Najavio je da će se odluka o rušenju donijeti u sljedećih nekoliko dana, ali da je najprije potrebno napraviti projekt uklanjanja nebodera. Što će se graditi na tome mjestu nakon uklanjanja nebodera, još nije poznato, no Vlada je taj kompleks proglasila strateškom nekretninom te žele da taj kompleks bude za društvenu namjenu.
Zvonimir Ester, umirovljeni profesor Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, objasnio nam je kako bi to izgledalo.
- Predložili smo ministru rješenje, rotaciju prema Savskoj, jer je tu najmanja šteta za cijelu okolinu i najsigurnije se može izvesti i za ljude i za imovinu. Kad se ruše objekti eksplozivom, imate više varijanti, rotaciju objekta nisko, ili da ga rotirate kompletno, ili ga možete urušiti u vlastiti tlocrt. To bi bilo povoljno, ali ovdje nepovoljno zbog toga što je prevelika količina materijala, pa bi zatrpala Slavonsku aveniju. Zamislite da stisnete kulu od karata, taj materijal mora nekamo ići, to bi upropastilo nadvožnjak. Međutim, na ovaj način toga neće biti, ako do toga dođe. Slavonska avenija onda je sačuvana, pothodnik i sve što je ključno za Zagreb zbog prometa. Savska cesta se ne bi dosegnula, ali bi se zaštitila svejedno jednim slojem materijala ako bi koji komad otklizao. Znači, ne bi palo od miniranja nego od klizanja, tek toliko da ne zastruže po cesti i napravi štetu - kaže nam profesor Ester, koji smatra da bi to bio najsigurniji način. Dodaje da je RGN samo dao prijedlog kako se to može napraviti budući da imaju više od 50 godina iskustva te su srušili više od sto objekata, mostova...
Vezano za evakuaciju koja se spominjala odgovara da ona neće biti potrebna.
- Tu je riječ o količinama u bušotini od deset grama, ali je to na određenim mjestima, mi ga znamo postaviti i znamo ga usporiti, imamo mogućnosti u milisekundama. To su minijaturne detonacije koje rade svoj posao i to nema opasnosti. Najveći problem će biti prašina, ona će biti golema. To su svi probali riješiti, ali nitko u tome nije uspio, nije polijevanjem ni vodom. Ako dođe do toga, postavit ćemo pred najbliže zgrade skelu s plahtom koja će zadržati prašinu. Kasnije vatrogasci isperu i to je to. Nema nikakve panike - pojašnjava profesor Ester.
Ističe da je kod miniranja sigurnost broj jedan. RGN razvija miniranje od 1976. godine i paralelno se razvijaju metode zaštite - mjerenje zračnog udara, mjerenje buke, mjerenje seizmičkih efekata, sve prate i imaju razrađeno...
O izradi projekta kaže da prvo treba izabrati izvođača. Ako to bude RGN, oni potom ulaze u objekt, snimaju ono što im je bitno, sve nosive elemente koje će “napasti” i njihovo stanje. Nakon toga, kad imaju cijelu projekciju, radi se projekt.
- Tu je opasnost za izvođače velika jer se može svašta dogoditi. Vidjeli smo slike i neke su stvarno drastične. Naučili smo na svakakve opasnosti, pa ćemo to nekako osigurati dok se radi da nitko ne strada. Najveća opasnost je za ljude koji će to raditi i ući u objekt - istaknuo je Ester.
Uspjeli snimiti unutrašnjost
Podsjetimo, tjedan dana nakon požara, u ponedjeljak, izv. prof. dr. sc. Mario Uroš iz HCPI-a rekao je da je uklanjanje nebodera potrebno napraviti što hitnije i brže.
- Bojali smo se da će odluka ići u tom smjeru jer smo od početka bili svjesni oštećenja u samoj konstrukciji. Sva mjerenja i pregledi upućuju na to da postoje ozbiljna statička oštećenja konstrukcije zbog djelovanja požara, da su prilično oštećeni stupovi. Uslijed visoke temperature javile su se pukotine i došlo je do otpadanja dijelova elemenata, a istočni dio nebodera je poprilično oštećen - rekao je.
Takva konstrukcija je trenutačno podložna vlaženju, kiši, snijegu i mrazu, koji mogu utjecati na širenje betona, dodao je i naglasio da, što dulje ovakva konstrukcija stoji, veća je opasnost od rušenja dijela ili cijelog nebodera.
Unatoč izrazito zahtjevnim uvjetima, masivnoj armiranobetonskoj konstrukciji, metalnim instalacijama i snažnim smetnjama signala, piloti BSKS-a (Bespilotni sustavi u kriznim situacijama) uspjeli su snimiti unutrašnjost Vjesnika. Kako su naveli, ulazak isprva nije bio moguć, no uz dodatnu tehničku opremu i prilagođene procedure leta uspjeli su stabilizirati radijski signal te ostvariti ograničen, ali uspješan prodor dronom u unutrašnjost nebodera.
Snimljene materijale odmah su predali HCPI-ju, koji je potvrdio da je kvaliteta snimki iznimno visoka te da omogućuje donošenje zaključaka bez potrebe za fizičkim ulaskom u zgradu.
- Terenski uvjeti na zgradi Vjesnika bili su iznimno zahtjevni, no naši su piloti napravili sve što je bilo moguće kako bi se pribavili podaci potrebni za procjenu sigurnosti objekta - poručili su iz BSKS-a.
Evo što dosad znamo o rušenju zgrade:
Hoće li rušenje Vjesnika utjecati na istragu uzroka požara?
S obzirom na stanje izgorjelog nebodera policija nije mogla ući u njega kako bi obavila očevid i pitanje je hoće li to zbog sigurnosti moći učiniti prije njegova rušenja. Policijski izvidi rezultirali su uhićenjem dvaju 18-godišnjaka, koje sumnjiče da su u neboderu palili papire, no bez očevida i vještačenja uvijek će ostati otvoreno pitanje je li do požara možda došlo na neki drugi način.
Hoće li se ispitati odgovornost zaštitara?
Ministar Branko Bačić nije želio odgovoriti na ovo pitanje napomenuvši da je istraga u tijeku te kako treba pričekati da ona završi. No činjenica je da su u neboderu trebala biti dva zaštitara, koje plaćaju suvlasnici. U ovom slučaju većinski suvlasnik je država, dakle građani su iz proračuna plaćali zaštitare kraj kojih se skupina maloljetnih i jedva punoljetnih osoba satima šetala po štićenom objektu.
Za što policija sumnjiči 18-godišnjake?
Protiv dvaju 18-godišnjaka, inače uzornih učenika, zagrebačka policija podnijela je kaznene prijave zbog sumnje da su počinili teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti dovođenjem u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, odnosno da su palili papire na 15. katu Vjesnikova nebodera.
Što će biti dalje s njima?
Oni su trenutno u istražnom zatvoru zbog opasnosti od ponavljanja (ne)djela. Za očekivati je da će se njihovi branitelji žaliti na tu odluku, o čemu će odlučivati izvanraspravno vijeće suda. Ono može odbiti žalbu ili je prihvatiti te može ukinuti istražni zatvor, odnosno zamijeniti ga nekom od blažih mjera, poput istražnog zatvora u domu s elektroničkim nadzorom ili odrediti mjere opreza.
Koliku će odštetu zbog požara dobiti suvlasnici?
Tvrtke BMD d.o.o. iz Sesveta u ime svih suvlasnika je prije dva mjeseca, nakon isteka desetogodišnje police, povećala osiguranu vrijednost sa 7,5 milijuna eura na 53,5 milijuna eura jer je povećana i osigurana kvadratura. Croatia osiguranje potvrdilo je da je šteta već prijavljena te poručilo da će isplatiti sve štete u pokriću, u skladu sa zakonskim rokovima nakon očevida i utvrđivanja uzroka požara.