Globalno zatopljenje je uzelo danak. Otapanje snijega polako stvara nove plovne puteve i trgovačke rute. Toga je svjestan i Trump pa zato tako inzistira na Grenlandu. Izgleda da se svijet polako odmiče od Mackinderove Heartland teorije i da se fokus geopolitike seli s Euroazije na Sjeverni pol.
Klimatolozi predviđaju da će se za 50 godina uvjeti na Arktiku promijeniti, temperature će narasti, a permafrost (sloj zaleđena tla ispod površine Zemlje) nestati, piše United24media.
Novi uvjeti će omogućiti plovidbu i pristup sada zaleđenom dijelu planete u kojem se prema nekim procjenama nalazi 412 milijardi barela nafte i plina. Iako je Moskva uvijek pozornost stavljala na druge krajeve koje je opravdano smatrala ugroženima, Kremlj se sada sve više okreće zaleđenoj zemlji na sjeveru.
Ruska granica na Arktiku je duga 24 000 km. Moskva je dugo smatrala brutalne prirodne uvjete - vječni led i hladnoću kao obranu sjeverne granice. To se sada mijenja i Rusija gradi vojne baze i instalacije.
Još 2021. američki su mediji izvijestili da Rusija oživljava baze iz sovjetske ere i gradi nove. Rusko ministarstvo obrane najavilo je 590 novih vojnih lokacija, uključujući aerodrome za borbene zrakoplove Su-34 i Su-35.
To nije sve, Moskva navodno postavlja raketne sustave, PZO i radarske sustave i ozbiljno pojačava kontrolu i nadzor sjeverne hemisfere. Da se stvarno nešto događa na sjeveru Zemlje, pokazala je velika vojna vježba 'Ocean-2024'.
U vježbi je sudjelovalo 400 brodova, podmornica i 120 zrakoplova i helikoptera.
Trgovinske rute
Rusija je uz pomoć ruta u Arktiku uspjela preživjeti kolektivne sankcije Zapada. Uz pomoć svoje flote ledolomaca na nuklearni pogon, Moskva je održala trgovinu s Azijskim partnerima i pokazala da se Arktik polako pretvara u novi Panamski ili Sueski kanal.
Teritorijalne pretenzije
Kremlj već dugo pokušava proširiti teritorijalne vode. Međunarodni sporazumi određuju teritorijalne vode do 22 km od obale i isključive ekonomske zone do 370 km.
Rusija svim silama želi zaobići te propise. Jedan način na koji to rade je i prisvajanje dva grebena Lomonosov i Mendeljejev. Kada bi ti grebeni pripali Rusiji, Putin bi dobio dodatnih 1,2 milijuna km2 kontinentalnog pojasa.
Tom novom akvizicijom, Moskva bi došla u posjed 22 posto svih neiskorištenih svjetskih rezervi nafte i plina. To bi bio neviđeni 'Eurojackpot' jer je poznato koliko ruska ekonomija ovisi o crpljenju i prodaji prirodnih resursa.
Ako Rusija uspije proširiti svoje teritorijalne zahtjeve, dobit će nekontroliranu kontrolu nad Arktikom. Imala bi moć reguliranja trgovačkih ruta, nametanja blokada i tajnog raspoređivanja vojnih snaga za neke nove sukobe.