Kako je došlo do Rimac kampusa? Prolazio sam biciklom kroz Kerestinec, vidio staru zgradu, odnosno dvorac i pokušao to spojiti s modernim uredima. Ionako je propadao. Plan je bio sa strane sagraditi malu halu te sam mislio da bi to bilo dosta. Počeo je tako Mate Rimac svoj 20 minuta dug govor o situaciji s njegovim ulaganjima, razvoju kampusa i politici koja se prebija preko njegovih leđa. Krenuo je prvo smireno uz prikaz povijesnih fotografija, snimki, ali i samog pogona.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Tvrtka je rasla, a tri godine kasnije poslalo sam dopis državi. Dvorac Kerestinec je bio pod MORH-om, bio je dio bivše vojarne. Trebalo je pet godina od toga dok nismo mogli početi graditi. Trebalo je mnogo godina da se nešto pokrene - kaže Rimac.
Prikazao je snimke drona kako je to izgledalo prije. Čudio se opisima kako se radi o visokokvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, a ondje je raslo drveće i bila nepregledna šikara.
- Jedino što je ondje bilo je ilegalno odlagalište otpada što smo očistili, drveća i bara. Prostor nije imao nikakvu svrhu, to bi tako i danas izgledalo da mi nismo ondje počeli s kampusom - ispričao je.
Raspisao je natječaj za arhitekte, a inspiracija je bila tvornica Bugattija koja ima i dvorac. Dobili su jako puno prijava, no studijsko rješenje tvrtke 3LHD bilo je najbolje. Napravili su vrhunski posao, kaže Rimac.
- Žiri koji je birao bili su i predstavnici grada, konzervatori i ljudi s fakulteta. Dvorac je ostao u vlasništvu grada. Ovdje je proizvodni pogon i mi smo na temelju natječaja grada za pravo građenja na zemlji dobili mogućnost izgradnje kampusa. To je dugoročni najam gdje nam je grad dao pravo na 69 godina uz pet uvjeta koje moramo zadovoljiti. Tek 2021. smo dobili zemlju, no počeo je COVID. Imali smo novac investitora, 120 milijuna eura. Prvi put radimo ovaj projekt, no cijene su drastično porasle. Otišle su u nebo. Mi smo sagradili proizvodni pogon i trafostanicu - kaže Rimac.
Dodao je kako se pisalo se da im je država platila infrastrukturu, što je laž. Cijeli kampus je, kaže, samostalan financiran, nema kune iz države. Preko 800 milijuna eura je ušlo u Hrvatsku radi nas, rekao je.
- Nismo izgradili uredski dio u sklopu kojeg su restoran, vrtić, sportski sadržaji zbog budžeta. Drugo, uredski prostor je bio previđen za 800 zaposlenih. Kad smo krenuli, bilo nas je 300. Sad je 2000. Sad planiramo novi projekt, puno veću zgradu, da nismo raštrkani. Imamo niz lokacija i želimo sve centralizirati. Iako smo uložili 120 milijuna eura, uložit ćemo višestruko više. Moramo širiti i proizvodni pogon, ali i parking koji nam je postao premali - rekao je Rimac.
Prikazao je i kako aktualni pogon danas izgleda te što sve namjerava dodati.
- Uz dvorac se danas proizvodi Bugatti, proizvodimo prototipove, imamo i serijsku proizvodnju za druge proizvođače. Radimo na liniji za proizvodnju baterija što je već rasprodano za druge. Radimo i razne naprave, proizvodimo Neveru. Tu je i servis za aute kupaca, tu su i inženjeri koji sve razvijaju - kazao je.
Opisao je i na što su se sve ondje ugovorom dogovorili.
- Što smo se mi bili obvezali - početi izgradnju unutar 12 mjeseci. Ona je počela odmah. Trebali smo uložiti 120 milijuna eura, a potrošili smo 123 milijuna za objekte i 150 milijuna za opremu. Trebali smo zaposliti 729 ljudi, od čega 547 visokoobrazovanih. Mi smo zaposlili 1503, od čega 1066 visokoobrazovanih. Trebali smo izgraditi proizvodni pogon, uredsku zgradu i vrtić. Tu nismo sve napravili u 36 mjeseci. Izgradili smo 77 posto projekta. Trebali smo ishoditi i uporabne dozvole što jesmo. Ako se gleda striktno ugovor, jednu točnu nismo ispunili. No ovo je ugovor s gradom kojem bi u interesu trebala biti radna mjesta. Mi smo nadmašili investiciju s opremom, ne 120 milijuna eura već 400 milijuna bez dodatnih proširenja i duplo više radnih mjesta. Što grad briga jesu li to proizvodni pogoni ili kafić - rekao je Rimac.
Ljute ga najave da će im zbog toga oduzeti zemlju.
- Grad Sveta Nedelja je dobila najveći proizvodni pogon u zemlji. Loše je to kako se odnose prema nama, to gledaju i drugi investitori. Tražili smo grad želi li nam prodati zemljište, za što je potreban javni natječaj. Ta zemlja nije ništa vrijedila prije pet godina. Prije par godina smo kupili 600.000 kvadrata od Plive za 3 milijuna eura. Ovih 200.000 kvadrata procijenili su na 12,9 milijuna eura. Kako može netko reći da smo kupili povoljnije, a udaljeno je 1000 metara dalje. Nitko ne može ni reći da cijena nije fer. Sam sam sebi dignuo cijenu. To nije niti bilo u gradskom vlasništvu - ljut je Rimac
Obećao je da će nastaviti graditi i ulagati, no da to želi na svojoj zemlji.
- Bilo tko se može javiti na natječaj za tu zemlju. Grad će za nju dobiti najmanje 12,9 milijuna eura što im je palo s neba. Ne zanimaju me izbori ni politika, samo želim raditi svoj posao. Gnjusno je kako se odnosite prema najvećem investitoru u državu. Oni koji žele investirati dalje, pitaju mene za mišljenje. Možete si misliti kako je meni - rekao je Rimac.