Nakon što su 24sata objavila članke da "U privatnoj dječjoj klinici supruge bivšeg šefa iz Klaićeve radi 15 liječnika iz te bolnice!" te "Djeca u Klaićevoj čekaju na preglede 10 mjeseci, a liječnici rade kod žene bivšeg ravnatelja", stigao je zahtjev za ispravkom privatne dječje klinike Helena koji prenosimo. 

"Dopunski rad zdravstvenih radnika izričito je uređen Zakonom o zdravstvenoj zaštiti te Pravilnikom o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca. Dopunski rad nije nikakva nezakonita izvanredna, prikrivena ili sporna kategorija unutar zdravstvenog sustava Republike Hrvatske, nego zakonom propisana mogućnost koja se provodi u cijelosti transparentno i zakonito, uz formalne pravne akte i redovite nadzore nadležnih tijela Republike Hrvatske. Sukladno navedenim primjenjivim propisima, dopunski rad liječnika može se obavljati isključivo uz prethodno odobrenje matične javne zdravstvene ustanove te uz obvezno sklopljen ugovor između javne zdravstvene ustanove i privatnog pravnog subjekta u kojem se dopunski rad obavlja. Klinika za dječje bolesti Zagreb primjenjuje zakonom utvrđene postupke bez iznimke, a isto čine i sve druge javne bolnice u Republici Hrvatskoj. Liječnici koji dopunski rade, uključujući one angažirane u Poliklinici Helena, čine to zakonito, uz uredna odobrenja, kako Klinike za dječje bolesti Zagreb, tako i drugih javnih zdravstvenih ustanova te uz transparentnu i potpunu pravnu dokumentaciju.

U Članku se, međutim, potpuno zanemaruje struktura zaposlenika Poliklinike Helena koja surađuje s više od trideset liječnika iz devet različitih javnih zdravstvenih ustanova diljem Republike Hrvatske koji u Poliklinici Helena rade honorarno i koji su primarno zaposleni u tim javnim zdravstvenim ustanovama. Manje od polovice tog broja dolazi iz Klinike za dječje bolesti Zagreb, što je očekivano s obzirom na to da je riječ o najvećoj pedijatrijskoj ustanovi u Republici Hrvatskoj i najvažnijem nacionalnom centru pedijatrijske ekspertize. Logično je i stručno opravdano da najveći broj honorarnih pedijatrijskih specijalista u državi dolazi upravo iz ustanove koja je najveća, referentna i jedina takvog profila u zemlji. Takav angažman liječnika i poslovanje poliklinika i/ili specijalnih bolnica nije posljedica ničeg spornog i/ili nezakonitog, nego posljedica stručne strukture zdravstvenog sustava i činjenice da Klinika za dječje bolesti Zagreb predstavlja okosnicu pedijatrijske medicine u Republici Hrvatskoj. Dakle, sama činjenica da dio tih liječnika zakonito dopunski radi u Poliklinici Helena ne predstavlja nikakvu iznimku, specifičnost niti nezakonitost, već je riječ o uobičajenoj, zakonitoj i u praksi hrvatskog zdravstvenog sustava dugotrajno prisutnoj formi profesionalne suradnje koja nije imanentna samo liječnicima angažiranima od Poliklinike Helena, nego i svim drugim liječnicima koji su primarno zaposleni u javnim zdravstvenim ustanovama te transparentno i zakonito dopunski rade u drugim privatnim poliklinikama i specijalnim bolnicama diljem Republike Hrvatske.

U tekstu Članaka navodi se pojedinačno iskustvo roditelja s duljim terminom naručivanja u Klinici za dječje bolesti Zagreb te se ono prikazuje u kontekstu dopunskog rada liječnika. Time se, međutim, stvara pogrešna slika uzročno – posljedične veze dopunskog rada liječnika s njihovim radom u javnoj zdravstvenoj ustanovi koja ne postoji. Liste čekanja u javnom zdravstvu određene su nizom strukturnih čimbenika – od broja uputnica do raspoloživosti opreme i kadrova – i ne ovise o zakonitom dopunskom radu liječnika, koji se obavlja isključivo izvan njihovog redovnog radnog vremena i ne utječe na raspored pregleda u javnoj zdravstvenoj ustanovi, pritom se u Člancima navodi da podaci o listama čekanja nisu dostavljeni, no unatoč tomu se izvodi zaključak koji nije utemeljen ni na jednom službenom podatku. Također, u Člancima se potpuno neosnovano i netočno navodi kako postojanje Poliklinike Helena, čija je vlasnica supruga jednog od liječnika u Klinici za dječje bolesti Zagreb, ima utjecaj na rad ili organizaciju Klinike za dječje bolesti Zagreb. Profesionalna suradnja između zdravstvenih subjekata ne temelji se na 
privatnim odnosima pojedinaca, nego na zakonom propisanim postupcima, odlukama nadležnih upravnih tijela i formalnim ugovorima. Samo postojanje bračnog odnosa između vlasnice Poliklinike Helena i liječnika u Klinici za dječje bolesti Zagreb, nema niti može imati bilo kakvog utjecaja na donošenje odluka o dopunskom radu zdravstvenog liječnika, niti ga zakon prepoznaje kao relevantan kriterij u tom postupku.

Nadalje, u članku se spominje izraz „skandalozni ugovori“, iako je Ministarstvo zdravstva jasno potvrdilo da je sklapanje takvih ugovora redovna i zakonom predviđena procedura. Ugovori o suradnji između javnih i privatnih zdravstvenih subjekata nisu niti novost niti iznimka, nego standardni mehanizam unutar zdravstvenog sustava Republike Hrvatske kojim zdravstveni radnici na potpuno transparentan i zakonit način ostvaruju dopunski rad pod nadzorom matične javne zdravstvene ustanove, nadzornih upravnih tijela i u skladu sa zakonom. Nijedan liječnik ne može obavljati dopunski rad u bilo kojoj privatnoj poliklinici i/ili specijalnoj bolnici u Republici Hrvatskoj bez potpune, pravno ispravne dokumentacije, što jasno potvrđuje potpunu zakonitost takvih angažmana liječnika. Objavljeni tekst stoga pogrešno interpretira zakonitu, uobičajenu i transparentno provedenu praksu dopunskog rada kao nešto sporno, iako je riječ o modelu rada 
koji se primjenjuje u svim javnim zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj već dugi niz godina", stoji u reakciji koju nam je poslala privatna dječja klinika Helena.