Nakon prosvjednog marša "Ujedinjeni protiv fašizma" koji je u Zagrebu i drugim gradovima okupio tisuće ljudi, ali i izazvao incidente s kontraprosvjednicima, u emisiji RTL Direkt gostovali su nezavisni saborski zastupnik Nino Raspudić i predsjednica SDP-ova Savjeta za antifašizam Tesa Goldstein.
Ministar obrane Ivan Anušić ranije je komentirao kako skup u Zagrebu nije bio antifašistički, već "projugoslavenski prosvjed protiv Hrvatske". Tesa Goldstein odbacila je tu tezu na početku emisije.
- Naravno da nije. Bilo je sasvim jasno da se radi o prosvjedu koji viče protiv svih onih vrijednosti kojima smo svjedočili u zadnjih par mjeseci. To je bio prosvjed koji je promovirao toleranciju, koji je jasno rekao "ne" mržnji prema nacionalnim, vjerskim i seksualnim manjinama. To je odgovor svima onima koji se propagiraju kao veliki Hrvati i ekstremna desnica, a zapravo ispod toga kriju mržnju prema drugačijima - rekla je Goldstein.
Nino Raspudić iznio je drugačiji stav o antifašizmu. Napomenuo je kako se u javnom prostoru ne raspravlja o konkretnim problemima građana, poput korupcije u Državnom inspektoratu ili sigurnosti hrane, već se fokus vraća na ideološke podjele.
- Meni danas antifašizam u Hrvatskoj djeluje kao neka vrsta kolektivne neuroze. Imate ljude koji su inače normalni pojedinci, a kad govore o fašizmu i antifašizmu počnu tikovi, grimase i mehanički pokreti glavom. Stvara se slika nekog gotovog građanskog rata i fašističkih hordi, ali kad to svedemo na stvarnost, vidimo da nema mrtvih ni ozlijeđenih. Država radi svoj posao, svi koji su radili nerede su privedeni - istaknuo je Raspudić.
Dodao je kako termin "antifašizam" smatra problematičnim u povijesnom kontekstu jer ga je, prema njegovim riječima, skovao Staljin 1935. godine za potrebe komunističkih obračuna.
- Zid u Berlinu službeno se zvao Antifašistički zaštitni zid. Ja za sebe volim reći da sam antikomunist, protufašist i anti-antifašist. Ne kažem to slučajno - pojasnio je svoj stav saborski zastupnik.
Voditelj je goste pitao je li u hrvatskom društvu "duh pušten iz boce", referirajući se na porast netolerancije. Raspudić je u odgovoru spomenuo bivšeg predsjednika Stjepana Mesića.
- Jedina relevantna politička figura u Hrvatskoj koja je glorificirala NDH i ustaše bio je Stipe Mesić. Čovjek je sa 60 godina govorio da je Hrvatska pobijedila 1941. godine. I sad istog tog Mesića stave za počasnog predsjednika Saveza antifašista Hrvatske. To dovoljno govori o obrazu tih takozvanih antifašista - rekao je Raspudić, dodavši kako Hrvatska nije pobijedila ni 1941. ni 1945., nego tek nakon slobodnih izbora.
Goldstein je navela da su se ljudi okupili zbog netolerancije prema manjinskim skupinama te iznijela stav da desničari u svojim postulatima smatraju kako Hrvatska nije mjesto za one koji nisu Hrvati i katolici.
Razgovaralo se i o ikonografiji na prosvjedu. Raspudić je ukazao na transparente za koje smatra da krše Ustav, poput onog s natpisom "Balkanska federacija bez država i nacija", te je postavio pitanje o prisutnosti jugoslavenskih zastava na skupu.
Goldstein je navela kako se radilo o marginalnim pojavama.
- Na skupu se pojavilo 10.000 ljudi. Naravno da ćete imati marginalce, minimalan postotak ljudi koji će doći s natpisima i zastavama s kojima se organizatori ne slažu. SDP nije bio organizator skupa - rekla je ona.
Raspudić je usporedio situaciju s koncertima Marka Perkovića Thompsona i reakcijama na ustaško znakovlje.
- Ako dođe na koncert pola milijuna ljudi i stotinjak klinaca pjeva Juru i Bobana, onda se govori o ustaškom derneku. Ovdje imamo jugoslavenske zastave. Što propagira jugoslavenska zastava? To je pitanje - rekao je Raspudić.
Goldstein je izjavila da ne bi izjednačavala te dvije pojave.
- Ne bih to izjednačavala. Pjevanje Jure i Bobana i uzvikivanje "Za dom spremni" imaju sasvim drugačije konotacije koje pozivaju na zločinačke režime. Nošenje jugoslavenske zastave možda je zazivanje nekakve tolerancije koja je u kasnim godinama Jugoslavije bila veća nego danas - smatrala je Goldstein, dodavši kritiku na račun HDZ-a i Andreja Plenkovića vezano uz korupcijske afere.
Tema razgovora bila je i jugoslavenska zastava u kontekstu Domovinskog rata i Vukovara.
- Problematično kod jugoslavenske zastave jest to što je zadnji put viđena u Vukovaru. Pod tom zastavom je Vukovar razaran - rekao je Raspudić.
Goldstein je na to odgovorila:
- To nije ista zastava.
Raspudić je tada postavio pitanje referirajući se na francuskog dragovoljca Jeana-Michela Nicoliera i osuđenog ratnog zločinca Veselina Šljivančanina.
- Vrlo jednostavno pitanje: Jesen 1991. – koji je naš znak? Je li onaj na ramenu Jean-Michela Nicoliera ili na glavi Veselina Šljivančanina? - upitao je Raspudić.
Goldstein je objasnila svoje viđenje razlike u simbolici.
- Petokraka na jugoslavenskoj zastavi nije ista petokraka koju se koristilo u JNA u službi Srbije kao agresora - rekla je.
Raspudić je povukao paralelu s HOS-ovim znakovljem.
- Pa onda "Za dom spremni" nije isti HOS-ov 1991. i 1941. godine - zaključio je Raspudić.
Goldstein je dodala kako se taj pozdrav treba koristiti isključivo u komemorativne svrhe, dok je Raspudić ponovio stav da hrvatski narod nije sklon ekstremizmu te da ni ustaše ni komunisti nikada nisu na izborima došli na vlast u Hrvatskoj.