Hajka na javni sektor koji se okrivljuje za rast inflacije, manipulacije podacima o rastu plaća, te ignoriranje od strane Vlade razlozi su zbog kojih su tri prosvjetna sindikata najavila kako započinju pripreme za štrajk. Čelnici sindikata istaknuli su kako su povećanja plaća u prosvjeti i znanosti (osnovice) najmanja od svih u javnom sektoru. Pritom, Uredba o koeficijentima napravljena je nabrzinu, pred izbore, zbog čega zaposleni u prosvjeti traže njezino mijenjanje već mjesecima. No iako je i sam premijer najavio daljnje razgovore sindikata i nadležnih ministarstava, to se dosad nije dogodilo.
- Ovo je hajka na javne službe, kako se može objaviti da plaće zaposlenih rastu 88 posto? Ovdje smo i povodom objave da se sucima diže osnovica za 200 eura. To prosvjetni sindikati u najboljim godinama nisu uspjeli izboriti. Mi očekujemo da se pozicija nastavnika i znanstvenika stavi u istu poziciju s drugim zaposlenicima. Plaće su rasle na šlampav i neuredan način i mi moramo reagirati. Ne vidimo drugi način da ministri realiziraju ono što je premijer najavio - da se uredba otvori i da se koeficijenti povećaju - kazao je Matija Kroflin, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
'Nama 16%, njima 90%'
Željko Stipić, čelnik prosvjetnog sindikata Preporod, iznio je podatke o povećanju plaća u prosvjeti.
- U pet godina, od 2020. do 2025. godine, učiteljima, ali ne manjini učitelja s unaprjeđenjem na koje se poziva Vlada, plaća je narasla 532 eura, 55%. Ukupno povećanje je četverostruko manje, nego što su nekim dužnosnicima višestruko uvećane plaće. Kad se dogodio taj "brutalan" rast plaća, porasle su za 230 eura, 16-17%, a znate da ima stotine radnih mjesta gdje su plaće otišle i do 90%. U ovoj godini, to graniči s bezobrazlukom, uračunava se povišica s 2024., to je tih nekih 90 eura. I u istoj toj godini sucima se jednokratno diže od 200 do 700 eura - kazao je.
Kroflin je istaknuo i kako redovni profesor u trajnom zvanju, dr. znanosti, s 30 i više godina radnog staža, na kraju karijere, što je najviše radno mjesto u znanosti, ima 500 eura manju plaću od suca županijskog suca nakon 10 godina rada.
- Je li to primjeren međuodnos? To je loša poruka za mlade ljude koji ulaze u sustav znanosti. Najviši upravljački položaj u znanosti je ravnatelj najveće znanstvene institucije u Hrvatskoj. Usporedno, sudac Vrhovnog suda ima 20 posto veću plaću - dodao je.
'Zašto analiza HNB-a nije javna?'
Sindikati najavljuju i kako će tražiti da im se dostavi analiza HNB-a na koju se poziva dio medija, a koja za inflaciju direktno "optužuje" rast plaća u javnom sektoru. Ta analiza nije javno objavljena, upozoravaju. Druga analiza HNB-a, pak, tijekom korone, pokazala je kako inflaciju ne uzrokuje rast plaća već profitne marže.
- Nećemo tu manipulaciju dopustiti i znat ćemo odgovoriti na to i drugim oblicima našeg djelovanja - najavili su.
'Za suce hitno, a mi?'
- Bilo bi mi draže da sam vam mogao čestitati Valentinovo s Erosom Ramazzotijem, no možda je došlo vrijeme za neki novi jezik. Pisali smo premijeru, dugo čekamo odgovor, ovdje smo kao predstavnici tisuća nezadovoljnih članova kojima je dosta da obrazovanje bude na margini, a gledamo kako se hitno donosi zakon o povećanju plaća sucima - upozorio je Zrinko Turalija, šef Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.
Zbog svega ovoga sindikat pokreću postupak mirenja, istovremeno započinju pripreme za štrajk na terenu, a potom će do kraja sljedećeg tjedna objaviti daljnje detalje.