Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je da je američka vojska izvela zračne udare na otok Harg, ključnu točku iranskoga gospodarstva i živac njegove naftne industrije. Iako je riječ o malenom komadu kopna u Perzijskom zaljevu, otprilike trećine veličine Manhattana, njegova je strateška važnost golema. Napad na vojne ciljeve na otoku predstavlja dosad najozbiljniju eskalaciju sukoba, s potencijalno nesagledivim posljedicama za globalno energetsko tržište.
- Harg je važan jer im je jedina točka za napajanje naftom. To vam je kao usporedba luke Rijeka s lukama Trst ili Kopar. Rijeka ima takav položaj da zbog dubine mora tamo mogu pristati i najveći brodovi, a u Trst ili Kopar ne mogu. Kod njih mogu doći tek brodovi s puno plićim gazom. Zato je Harg važan Iranu za mirnodopsko razdoblje. Ako je uništen, Iran neće više moći izvoziti ni tako brzo ni toliko puno nafte kad nastupi mir - rekao je Gordan Akrap, prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju na Sveučilištu obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman".
Otok Harg, smješten manje od 30 kilometara od iranske obale, desetljećima je bio i ostao nezamjenjivo središte za izvoz iranske nafte. Između 90 i 95 posto ukupnog iranskog izvoza sirove nafte prolazi upravo kroz terminale na ovom otoku. Naftovodi iz najvećih iranskih polja na jugozapadu zemlje, poput Ahvaza i Maruna, završavaju upravo ovdje, gdje se nafta skladišti i ukrcava na tankere, uglavnom za kinesko tržište. Kina je, unatoč zapadnim sankcijama, glavni kupac, a prodaja nafte toj zemlji čini oko šest posto iranskoga gospodarstva i financira gotovo polovicu državnog proračuna. Prihodi od nafte, koji se procjenjuju na oko 50 milijardi dolara godišnje, ključni su izvor financiranja. Kako je objasnio Emmanuel Hache, direktor istraživanja na Institutu za međunarodne i strateške odnose, paraliziranje izvoza preko Harga moglo bi paralizirati i sam režim. S time se slaže i naš stručnjak.
- Ako im se unište energetski tokovi, može ih se zaustaviti u procesu donošenja odluka. Američka politika sad se oslanja na ono 'idemo ih vratiti u srednji vijek pa ćemo vidjeti kako će dalje' - kaže Akrap.
Po njemu će se tek za koji mjesec moći analizirati realno stanje stvari i tko će najviše profitirati.
- Vidjet ćemo je li privremeni dobitnik Rusija, kojoj je Amerika ukinula dio sankcija, te hoće li biti pravi pobjednici Amerika, ili možda Kina ili Europa. U svakom slučaju mislim da će najveći gubitnik biti Iran - zaključuje stručnjak.