Vladinu odluku o ograničavanju cijena ne poštuje trećina trgovaca, koriste rupe u zakonu, a time su prevareni potrošači, ali i Vlada, rekao je Josip Kelemen ispred platforme Halo inspektore. Osim toga, svjedoci smo da se smanjuje kvaliteta proizvoda ili se u slučaju pekarskih proizvoda smanjuje gramaža. Primjerice, za kilogram polubijelog kruha cijena ne smije prelaziti 1,50 eura, a pekarnice po toj cijeni prodaju krug od 600 grama, smanjena je težina peciva, cijena kave kod nas u posljednje vrijeme raste, dok, primjerice, to nije slučaj u susjednoj Sloveniji, navodi Kelemen. Upozorio je da svjedočimo cjenovnom divljaštvu, a trgovci za rast cijena prebacuju odgovornost na proizvođače i dobavljače. Prema najavama, mjera ograničenja cijena za 70 proizvoda trebala bi biti ukinuta početkom turističke sezone, a trgovci se nadaju da bi to moglo biti već 1. lipnja.
- Sve ide gore. A dođe li do ukidanja ograničenja cijena, doći će do drastičnijeg povećanja cijena nego što je to sad - upozorio je Kelemen.
Ukidanje ograničenja cijena hrane će ponovno stvoriti inflacijske pritiske, upozorio je i dr.sc Petar Vušković, ekonomski analitičar.
- Dodatno je loše što nakon Uskrsa počinje rast turističke potrošnje. Izlazimo iz perioda stabilnih cijena i ulazimo u fazu nestabilnosti cijena. Carine su tek privremeno zamijenile inflaciju kao ekonomsku temu. Inflacija u suštini skriva strukturni problem naše ekonomije. Na mjesečnoj razini pratimo inflaciju, a još važnije bi bilo pratiti demografske tijekove. Gubimo tisuću i pol stanovnika mjesečno - navodi Vušković.
Godišnje izgubimo stanovništvo jednog Brača, Šolte i Visa, napominje ekonomski analitičar.
- Gubitak stanovništva znači i gubitak radne snage. Primorani smo uvoziti radnu snagu preko posredničkih agencija, one poskupljuju cijenu rada. Osim toga, hrvatsko stanovništvo jako stari i to poskupljuje javni sektor. Broj umirovljenika je sve veći, trošak mirovina se financira dio iz doprinosa, a dio iz proračuna - navodi Vušković.
Da bi se mirovine mogle financirati, Vlada je morala povećati rast plaća. U javnom sektoru ono je iznosilo oko 20 posto u 2024. godini. Takav rast plaća stvorio je inflacijske pritiske koji su iznadprosječno visoki u odnosu na druge europske države. Vlada kaže da je s jedne strane proračun socijalno osjetljiv, ali ne zato što oni žele da bude takav, nego zato što proračun mora biti takav.
- Bujanje javnog sektora i javne potrošnje stvara inflaciju, to je posljedica, a uzroci su demografski problemi. Pripremite se da ćemo postajati sve skuplja i skuplja država. Bit ćemo zemlja umirovljenika u kojoj će radnici iz Azije raditi poslove ne one koje mi ne želimo, nego one koje mi ne možemo - zaključio je Vušković.