Podaci o rastu BDP-a pokazuju da Hrvatska i dalje ostvaruje snažan i visok rast i hvata korak sa zemljama koje su prije nje ušle u Europsku uniju, rekao je u četvrtak u uvodu sjednice vlade premijer Andrej Plenković.
"I dalje snažan i visoki rast BDP-a", rekao je Plenković, komentirajući danas objavljenu prvu procjenu Državnog zavoda za statistiku prema kojoj je BDP u posljednjem lanjskom kvartalu realno porastao za 3,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.
"To potvrđuje kontinuitet našeg snažnog rasta. Hrvatska je već 16. kvartal zaredom u pozitivnom gospodarskom uzletu", rekao je.
Što se tiče cijele 2024. godine u kojoj je hrvatsko gospodarstvo prema prvoj procjeni realno raslo za 3,8 posto, istaknuo je da to Hrvatsku svrstava u najbrže rastuće ekonomije u EU-u, a jedina s većim rastom je Malta.
Prošlogodišnji rast je veći od 3,6 posto, kolika je bila procjena Ministarstva financija, napomenuo je.
Kumulativni hrvatski gospodarski rast od početka 2021. godine je drugi najveći u EU-u, preko 25 posto, iza Malte koja je rasla 35 posto, dodao je.
Bit ovih podataka je prema njegovoj ocjeni da hrvatsko gospodarstvo i Hrvatska generalno jačaju i sve više hvataju korak s onima koji su u EU ušli prije nje.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je četvrtak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom tromjesečju 2024. realno porastao 3,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.
To je već 16. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, ali nešto sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 3,9 posto.
Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u proteklom kvartalu za 6,3 posto na godišnjoj razini, brže nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 5,5 posto.
Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 9,5 posto, brže u odnosu na 9,2 posto u prethodnom kvartalu.
Porasla je i državna potrošnja, za 7,1 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 5,3 posto.
Uvoz roba i usluga porastao je, pak, za 9,9 posto, brže u odnosu na 4,1 posto u prethodnom kvartalu.
Pritom je uvoz roba povećan za 8,8, a usluga za 14,9 posto.
Izvoz roba i usluga porastao je, pak, u proteklom tromjesečju za 4,7 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 1,5-postotni rast u prethodnom kvartalu.
Pritom je izvoz roba porastao za 9,2, a usluga za 0,1 posto.
Prema prvoj procjeni, u cijeloj prošloj godini hrvatsko gospodarstvo poraslo je 3,8 posto.
Rast brži od prosjeka EU-a
Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u posljednjem lanjskom tromjesečju poraslo 3,6 posto na godišnjoj razini, a 1,4 posto na kvartalnoj razini.
Tako je rast domaćeg gospodarstva znatno brži u odnosu na prosjek u EU.
Eurostat je nedavno objavio da je u posljednjem lanjskom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini poraslo za 1,1 posto.
Gospodarstvo eurozone je, pak, u tom tromjesečju poraslo 0,1 posto na kvartalnoj, a 0,9 posto na godišnjoj razini.