Jesu li si Amerikanci figurativno pucali u nogu, i je li Trump, pri uvođenju carina, uopće razmišljao o svom financijeru Elonu Musku? To je pitanje koje se postavlja kad se pogledaju dionice Tesle koje su pale za 8 posto čim su carine najavljene, jer iako se ti automobili proizvode i sklapaju u Kaliforniji, dio njihovih dijelova i proizvodnih materijala se uvoze iz Kine. Iste Kine kojoj je SAD uveo dodatnu carinu od 34 posto, a tu je već ona od ranije od 20 posto. Teslini automobili se sastoje od 20 do 25 posto komponenti uvezenih izvana, dok je ostatak proizveden u SAD-u ili Kanadi. No bar ih neće opteretiti carine na uvozne automobile od 25 posto.
Tesla i iPhone američki? Nije baš tako
Spekulira se da je Trumpova administracija proizvode poput Tesle i iPhonea smatrala u cijelosti američkim proizvodima prilikom donošenja uredbe, međutim to nije baš tako. Dok autorska prava i softveri svakako jesu američki,uređaji se proizvode i sklapaju u Kini. I kineske tvornice od toga svakako zarađuju.
- Trumpovo uvođenje carina na proizvode iz Kine primarno će utjecati na cijene kineskih proizvoda na tržištu SAD-a. Primjerice, novi iPhone proizveden u Kini bit će skuplji američkom potrošaču za iznos carine, osim ako Apple ne odluči smanjiti svoju maržu. S druge strane, ta carina neće imati utjecaj na potrošače u EU jer je za nas riječ o proizvodu kineskog podrijetla. Hrvatska ima ograničenu trgovinsku razmjenu s SAD-om, pa uvođenje carina zemljama EU neće imati značajnijeg izravnog utjecaja na našu ekonomiju, osim u kontekstu farmaceutskih proizvoda i oružja koje izvozimo u SAD. Trenutno je pod znakom pitanja kakav će biti utjecaj na uslužne djelatnosti, npr. agencije za digitalni marketing, programere te freelance dizajnere koji rade za američke klijente - komentira Nikola Drašković, voditelj studija Poslovne ekonomije i digitalnog poslovanja Sveučilišta Algebra Bernays.
Pitanje je jesu li ove carine dio neke dugoročne taktike ili populističke mjere za Trumpove birače.
- SAD, kao predvodnica slobodne međunarodne trgovine, okreće se protekcionizmu. Zagovornici protekcionizma napominju da se sa zaštitnim carinama štiti domaće gospodarstvo, no to u potpunosti gubi smisao u današnjem visoko globaliziranom svijetu. Američke kompanije su već pred više desetljeća okrenule outsourcingu te proizvodnju prebacile u zemlje s nižim troškom rada. Teoretičari protekcionizma smatraju da bi recentni Trumpov potez trebao potaknuti sve te američke kompanije na vraćanje proizvodnje u SAD. Međutim, proizvodnja iole složenijeg proizvoda zahtjeva i velik broj dobavljača komponenti i repromaterijala. Ukoliko bi, primjerice, Apple odlučio prebaciti proizvodnju u SAD, problem carina bi i dalje ostao jer bi i dalje nabavljali komponente i repromaterijal od dalekoistočnih partnera. Moguć scenarij je da će carine podići cijene uvoznim proizvodima u SAD-u, a samim time i stopu inflacije u SAD-u. To bi moglo smanjiti potrošnju na američkom tržištu, usporiti ekonomiju, ali i smanjiti vrijednost američkog dolara. Devalvacija američkog dolara mogla bi imati negativan utjecaj na velik broj ekonomija, s obzirom da je valuta međunarodne trgovine, a i neke zemlje imaju velike zalihe dolara i dolarskih obveznica, poput Kine - govori Drašković.
Sličnog stava je i Marko Rakar, politički konzultant i savjetnik na području informatičkih sustava.
- Teslini automobili koji dolaze u Europu su iz Kine tako da su oni zahvaćeni carinama koje EU ima protiv Kine. Kod elektronike je pitanje gdje se proizvodi. Mi sad okvirno znamo što će cariniti Amerikanci od robe koja ulazi u SAD. Vrlo malo elektronike se sastavlja u Americi. Mi moramo pričekati mjere EU, najvjerojatnije ćemo cariniti nešto njihovo i tek onda ćemo znati kakvog to efekta ima na nas. Generalno pravilo tržišta, ako kažemo kako sve ostane kako je i te nove carine, svi proizvodi koji su proizvedeni u Kini, Vijetnamu, Koreji, a koji će se manje prodavati u Americi jer će sad cijene biti tamo veće, svi ti proizvodi moraju negdje završiti. Najvjerojatnije će televizor na kojeg bi u Americi platili 34 posto carine, umjesto da ode u SAD, ide u Europu. Nama se može teoretski dogoditi da budemo preplavljeni s jeftinom elektronikom zbog toga što te proizvode proizvođači više ne mogu prodavati u Americi jer će tamo biti preskupi. Nama se može dogoditi da se cijene spuste za nas. Amerikancima će rasti - govori Rakar.
No što ako EU uzvrati s carinama?
- iPhone se sklapa u Kini, ali to ne znači da nije američki proizvod. Veliki dio vrijednosti iPhonea je u softveru i intelektualnom vlasništvu koje je američko. Sve ovisi o tome kako roba ulazi u EU. Može biti da je do sad iPhone bio tretiran kao američki proizvod jer je u EU bio bolji carinski tretman prema Americi nego Kini. Ako EU odluči dignuti carine na američke proizvode, onda će ti proizvodi kod nas biti opterećeni carinama. Nažalost, znamo premalo detalja što planira EU da bismo predviđali točno - objašnjava Rakar.
I ako EU uzvrati, Hrvatska se ne može izuzeti od te odluke.
- Carine su regulativa na razini Europske unije, to nije nešto na što Hrvatska može utjecati. Glasamo za ili protiv, ali carine se definiraju u Briselu i carinski prihodi su prihodu Europske unije, ne Hrvatske - govori.
Priča se i o financijskom udaru i jačim regulativama na Metu, Google, Microsoft, Amazon i tvrtke koje nude cloud servise.
- To je sve više manje američko. Najlogičnije je da će se na te usluge prebaciti financijsko opterećenje. Mi izvozimo robu u Ameriku, a objektivno kupujemo malo njihove robe jer više ne proizvode ništa. Mi kupujemo njihove usluge, softvere, intelektualne usluge. Zo ima smisla cariniti - objašnjava.
Kako će to onda utjecati na IT sektor i Hrvate koji žive u Hrvatskoj, ali rade za neku od tih tvrtki?
- Moglo bi doći do rezanja troškova tih tvrtki. To je ekonomska računica. No trebamo razlikovati Hrvatsku i ostatak Europske unije. Hrvatska nema, za razliku od većine zemalja, nema sporazum o dvostrukom oporezivanju s Amerikom. Svaki izvoz usluge iz Hrvatske u Ameriku je podložan posebnim taksama. Druge europske države nemaju taj problem. Zbog toga što je svaki naš proizvod tog tipa dodatno opterećen porezima, naš izvoz u SAD je relativno limitiran. Ono što se radi u takvim situacijama je da hrvatska tvrtka izvede svoju uslugu u Irsku ili Nizozemsku i onda te zemlje to izvoze dalje u Ameriku. Ima niz poteškoća s time. Zbog naše razmjerno nepovoljne situacije s Amerikom i izvozom usluga, to znači da ćemo vjerojatno biti zahvaćeni manje nego mnogi. Irska, Nizozemska, Njemačka i Francuska će biti totalno na udaru carina. No kažem, imamo samo generalnu informaciju o carinama, ne znamo kako će se američka administracija postaviti prema uvozu usluga. Objektivno, samo spekuliramo što će se dogoditi - zaključio je Rakar.