Slučaj 29-godišnjeg pedofila sa zapada Hrvatske koji je spolno zlostavljao mlađe žensko dijete te ostvario kontakt seksualno eksplicitnoga karaktera s najmanje 20 žrtava u Hrvatskoj te s desetak žrtava iz drugih država šokirao je javnost i ponovno otvorio pitanje zaštite djece u digitalnom prostoru.
O razmjerima problema i nužnim mjerama razgovarali smo s Tomislavom Ramljakom, predsjednikom Centra za sigurniji internet, koji djeluje u okviru Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.
- Porast nasilja na internetu je golem. Osim vršnjačkog nasilja, sve više svjedočimo mnogo težim oblicima seksualnog nasilja nad djecom. Ministar Božinović rekao je da u Hrvatskoj trenutačno postoji oko 10.000 takvih prijava, što jasno govori o razmjerima problema - ističe Ramljak u razgovoru za 24sata.
'U Njemačkoj umjetna inteligencija otkriva pedofile'
Broj kaznenih djela iskorištavanja djece za pornografiju u Hrvatskoj u posljednjih sedam godina porastao je, kako navodi, za čak 280 posto.
- Sa 120 kaznenih djela došli smo na 420 u prošloj godini. To mora biti ozbiljan alarm da počnemo više raditi na prevenciji i edukaciji djece i roditelja, ali i na proaktivnom traženju predatora na internetu. Vani se to radi, a u Hrvatskoj, nažalost, još ne postoje prikriveni istražitelji za ovakve slučajeve - kazao je.
Navodi da se u zemljama poput Njemačke policajci predstavljaju kao djeca i čekaju da ih pedofil kontaktira.
- Oni čak koriste umjetnu inteligenciju koja glumi dijete, AI može nastaviti razgovor i tako pomaže policiji da pronađe počinitelje. Pokazalo se da tehnologija može imati važnu ulogu i u zaštiti djece - dodaje.
Ramljak ističe da Centar za sigurnost djece na internetu već godinama upozorava kako je nužna kvalitetnija suradnja s MUP-om.
- Ne samo u preventivnim programima i radu sa žrtvama nego i u prijavama i istrazi slučajeva. Broj prijava koje policija prima je golem, hitno treba povećati kapacitete policajaca koji se bave kaznenim djelima nad djecom, barem ih udvostručiti - navodi Ramljak.
Predlaže i važnu promjenu u zakonodavstvu.
- Zalažemo se za to da se termin 'dječja pornografija' promijeni u 'materijali sa seksualnim zlostavljanjem djece'. Kad se kaže 'pornografija', stvara se pogrešna percepcija da je riječ o dobrovoljnom činu. Kod djece govorimo isključivo o zlostavljanju i traumi koju ona prolaze - pojašnjava Ramljak.
Opisao je i kako predatori dolaze do djece, tako što otvaraju lažne profile, komuniciraju s djecom putem raznih online igara te putem mnogih društvenih mreža. Uspostavljaju povjerenje sve dok im dijete, koje u tom trenu, kaže, vjeruje da se dopisuje s vršnjakom, ne pošalje prvu eksplicitnu fotografiju. Neki zlostavljači to, ističe, rade zbog seksualnog nagona, a drugi zbog zarade jer njima nije cilj susret uživo nego prikupljanje što više materijala koje mogu prodavati i ostvarivati zaradu.
- Zato svaki slučaj mora imati temeljitu istragu, jer osobe koje su uhvaćene online često su i u stvarnosti dolazile u kontakt s djecom koju su zlostavljale. U SAD-u su takve predatorske osuđenike stavljali na poligraf, koji je pokazao da je više od 70 posto njih priznalo i stvarno zlostavljanje djece - ističe Ramljak.
'Roditelji djeci moraju biti osobe od povjerenja'
Naglašava da prevencija počinje u obitelji.
- Roditelji moraju izgraditi odnos povjerenja s djetetom. Dijete se ne smije bojati da će izgubiti mobitel, odnosno da će mu ga roditelji oduzeti, ako im prijavi nešto sumnjivo. Mora imati sigurnost povjeriti se roditelju ili drugoj osobi od povjerenja, npr. nastavniku. Najbolja prevencija je kada dijete ima osobu od povjerenja. Mora znati da, ako dobije prijeteću poruku, može doći roditelju i potražiti pomoć. Uz to roditelji trebaju pokazati veći interes za digitalni svijet svoje djece, ali ne kroz kontrolu nego kroz razumijevanje. Treba znati što dijete gleda, s kim komunicira i što mu algoritmi serviraju - Ramljakova je preporuka.
Govoreći o radu Centra za sigurnost djece na internetu, rekao nam je da im se djeca sve češće obraćaju bilo da su žrtve vršnjačkog nasilja ili seksualne ucjene.
- Mi ih osnažujemo, pomažemo im da razgovaraju s roditeljima i da zatraže pomoć policije. Moramo biti oprezni jer mnoga od te djece pokazuju i suicidalne misli, što zahtijeva posebno pažljiv pristup - kaže.
Centar za sigurniji internet prošle je godine primio 990 upita, većinom od djece, ali i od nastavnika.
- Sustav zaštite djece u digitalnom prostoru mora postati prioritet jer svako dijete zaslužuje siguran internet - zaključuje Ramljak.