Nakon godine natezanja s Ministarstvom graditeljstva i ponovljenih prijedloga, za dva tjedna bi napokon trebale biti izglasane izmjene Generalnog urbanističkog plana razvoja Zagreba. To je možda i najvažniji dokument za dugoročni razvoj grada, ali aktualna vlast se ipak odlučila provesti samo izmjene, a ne donijeti sasvim novi plan iako je to bio prijedlog dijela struke.

Izmjene nisu obuhvatile sva područja, nego su se fokusirale na tri cilja: zeleniji Zagreb, više površina za društvenu namjenu i "održivi razvoj", pod kojim je napravljena i najvažnija izmjena - smanjenje izgrađenosti parcela naspram povećanja koridora prometnica. Kad se analiziraju predložene izmjene koje su prošle, 15-ak je ključnih novosti. A neke predložene izmjene zaustavilo je ministarstvo, poput obveze javnih arhitektonskih natječaja za zgrade uz glavne gradske prometnice. Najviše je prijepora vođeno oko toga što je Grad htio zabraniti gradnju na područjima gdje su planirani detaljni planovi uređenja, a ministarstvo to nije dopuštalo, pa je napravljen kompromis za koji nije sigurno kako će izgledati u praksi jer je dosta općenit.

Najvažnija novost je smanjenje izgrađenosti parcela i ograničenje broja stanova na tri po "urbanoj vili" u područjima stambene namjene. Cilj je da se ne dobiju pretrpani kvartovi poput Trešnjevke. U cijelom gradu je povećan i teren koji mora ostati prirodan na zemljištu na kojem se gradi. Dosad je uglavnom on bio 20 posto, a sad mora biti 30 posto zemljišta koje će imati zelenilo i prirodnu površinu. U dijelovima grada gdje je dosad ograničenje bilo 30 posto, sad će 40 posto morati biti prirodni teren. To će smanjiti gustoću, ali investitori upozoravaju da će smanjiti i broj stanova na atraktivnim lokacijama, što će za posljedicu imati daljnji rast cijena.

- Bilo je kritika da radimo grad obiteljskih kuća, ali to nije točno. Ograničenje broja stanova je samo na području individualne gradnje, gdje se dosad događalo da umjesto kuće s dva stana niknu zgrade s po deset stanova. Infrastruktura, vrtić, škola, sve ostane na istoj razini, a broj stanovnika i vozila se poveća tri puta. To je neizdrživo. Što se tiče povećanja neizgrađenog dijela čestice, to je i zbog klimatskih promjena jer jasno je da se moraju povećati površine koje upijaju goleme količine padalina. Grad mora biti kao spužva da bi se prilagodio i na svakoj parceli počinje borba protiv klimatskih promjena - kaže Nikša Božić, pročelnik Zavoda za prostorno uređenje Zagreba.

Sasvim novo pravilo uvedeno je za Trešnjevku sjever i Črnomerec iz istog razloga. Maksimalna visina zgrada može biti šest etaža, neizgrađeni teren 30 posto, ali je ključno - zgrada će morati biti udaljena pola svoje visine od prve susjedne.

U nedostatku državnog propisa, u GUP se uvode kriteriji za poticanu stanogradnju o veličini soba kako se ne bi više događalo da se projektiraju spavaće sobice od tri kvadrata. Ti kriteriji uređuju minimalne površine soba zavisno od veličine stana.

U centru grada uvodi se novo pravilo jer je dosad većina gradskih blokova imala oznaku da trebaju pretežito poslovnu namjenu, a to je onemogućavalo stambenu gradnju. S novim pravilom to se ukida te ono omogućuje mješovitu gradnju stanova i potrebnih sadržaja.

- Centar ne bi trebao biti spavaonica, ali ne bi trebao biti niti pust od stanara. A sad imamo iseljavanje - kaže Božić.

Što se tiče zona visoke gradnje, ukida se ograničenje visine od 25 katova, ali je propisan koeficijent izgrađenosti, pa će na investitoru biti odluka hoće li više ići u visinu, a ostaviti parcelu više neizgrađenu ili će ići u širinu, ali raditi niži objekt.

Proširuju se i koridori cesta na devet metara, a uz njih se trebaju graditi drvoredi te biciklističke i pješačke staze. One su više planirane i u izgrađenim dijelovima grada. Što se prometa tiče, novi su pješački most od Arene do Jaruna i još jedan zapadniji most od već planiranog Jarunskog. Prvi put nema prenamjena zelenih površina u građevinske u izmjenama GUP-a. Ovaj put su prenamjene išle obratno, pa će u konačnici biti 18 hektara više za vrtiće, škole i druge društvene namjene, a čak 36 hektara površine više za parkove i ostalo zelenilo. Velika promjena je i na parkiralištima s više od 20 parkirnih mjesta - na svaka četiri parkinga mora doći jedno drvo. Također, oni koji su na parcelama imali visoko drveće koje je ušlo u registar zelenila iz 2011., ali su ga uklonili, imat će obvezu sadnje novoga.