Požrtvovni očevi bili su današnja tema emisije Nedjeljom u 2, a gost je bio poznati strip-autor Dalibor Talajić, koji se već godinama neumorno bori za zdravlje i napredak svog sina s poremećajem iz spektra autizma. Već na samom početku emisije, urednik i voditelj Aleksandar Stanković je istaknuo kako je medijska slika o očevima često jednostrana.
- Često nas se promatra kroz prizmu nasilnih očeva i neplaćenih alimentacija, a većina očeva ne spada u te kategorije - rekao je Stanković.
Dalibor Talajić složio se s ovom tvrdnjom, ali je naglasio i zašto se u javnosti takva slika očeva često nameće.
- Muškarci su fizički nadmoćni nad suprotnim spolom, pa kada se dogodi neki incident, on je vrlo ozbiljan. No, važno je istaknuti da su to rijetki slučajevi. S druge strane, mnogi očevi su tihi i samozatajni, poput mog vlastitog oca, koji je preuzeo sve obveze u obitelji dok je majka često bila odsutna zbog posla - podijelio je Talajić.
Voditelj je u emisiji iznio i zanimljiv podatak da čak svaki četvrti otac prolazi postporođajnu depresiju, a da toga često nije ni svjestan.
Talajićev sin s četiri godine dobio je dijagnozu poremećaja iz spektra autizma, što je u potpunosti promijenilo život njihove obitelji. No, zahvaljujući iznimnoj posvećenosti roditelja, sin je uspješno završio srednju ugostiteljsku školu i danas je zaposlen u udruzi UNUO, koja osobama s posebnim potrebama nudi mogućnost osposobljavanja kroz kulinarstvo.
- Vrijednosni sustav vam se potpuno promijeni. Sve ono što ste planirali, sanjali i maštali, pada u vodu. A u to doba, reći da dijete ima autizam bila je gotovo kletva. Nije postojala podrška, nije bilo jasnih smjernica kako postupati. Kada vam stručnjaci sugeriraju da pronađete mjesto gdje će djetetu biti lijepo i da jednostavno nastavite život s idejom da ćete imati još djece, to je za mene bilo neprihvatljivo. Kod mene jednostavno nema 'ne' - ispričao je Talajić.
'U Beogradu smo imali potpuno suprotan pristup nego u Hrvatskoj'
Suočen s pesimističnim prognozama stručnjaka koji su smatrali da njegov sin neće moći pohađati niti specijalnu školu, Talajić i njegova supruga nisu odustali. Ključni pomak dogodio se zahvaljujući ABA metodi (Applied Behavioral Analysis), koju su otkrili u Beogradu. Ova metoda pomogla im je pronaći strukturiran pristup u radu s djetetom, učeći ga korak po korak svakodnevnim radnjama.
- U Hrvatskoj bi nam rekli da pustimo ono što mu ne ide i da se fokusiramo na njegove jače strane. No, u Beogradu su imali potpuno suprotan pristup: važno je raditi upravo na onome što ne ide, jer jednog dana dijete postaje odrasla osoba - objasnio je Talajić.
Napisao je dvije knjige u kojima se bavi problemima života s djetetom s autizmom. U jednoj od njih je, među ostalim, istaknuo da je djetetovo ponašanje u jednom trenutku poput divlje zvijeri, a u drugom trenutku kao biljka. Upitan je je li sebojao svog djeteta.
- Da, jer ako ga ne dirate, sve je okej. On negdje čami, u nekakvom kutu, vrti svoje autiće ili gleda prstiće pred očima ili već nešto. Imali njega, imali biljku, sve je isto. Ako ga pokušate izvući u bilo kakvu komunikaciju, to je tako ekstreman otpor koji često uključuje i samopovređivanje. I naravno da vas je strah. Prvo, strah vas je njega, jer ne znate ništa. A to je do te mjere ekstremno da vi, ako ćete napučiti usne, da ga poljubite, on će se rasplakati u užasu. Vi ne znate zašto. Tek poslije ćete shvatiti, u doslovnosti tog uma, što se dogodilo. Vaše lice se izobličilo i to niste vi, i on se boji. Vi to sve upoznajete korak po korak s vremenom, godine prolaze dok se vi učite nositi s tim. I naravno da se bojite, i bojite se narušavati ono malo mira što ima. I ne želite da ide u ta svoja ekstremna ponašanja u reakcije, a zapravo morate . kaže Dalibor.
'Upornost je ključ u svemu..'
Osim osobne borbe, Talajić istaknuto kritizira i odnos društva prema obiteljima koje imaju djecu s posebnim potrebama. Prisjetio se neugodnog razgovora koji su predstavnici udruge Sjene vodili s jednim službenikom u ministarstvu, kada im je rečeno da "država na njih baca 200 milijuna kuna godišnje kroz prozor".
Također je upozorio na neprimjerene izraze koji se koriste u javnom diskursu, poput "autistična vlada" ili "autistična opozicija", što pokazuje neznanje i nedostatak osjetljivosti prema osobama s autizmom.
Unatoč izazovima, Talajić je uspio ostvariti uspješnu karijeru kao strip-autor. Crtanje je, kako kaže, njegov bijeg i izvor snage.
- Dnevno bih obavljao sve što treba, a noću bih crtao, uz pomoć budilice koja bi me podsjećala da je vrijeme za rad. Upornost je ključ u svemu, bilo da se radi o karijeri ili o roditeljstvu - zaključio je Talajić.