Završio je 72. Pulski filmski festival, nagrađeni su najbolji filmaši i filmski radnici, no poslane i jako bitne političke poruke - odgovor sve glasnijoj i sve prisutnijoj rehabilitaciji i relativizaciji fašizma u Hrvatskoj, cijeloj Europi, svijetu. Mala, a velika Istra, hrabra Istra, i opet je povela otpor, baš kao prije stotinjak godina, kad je fašizam u Europi tek nastajao. Tridesetih je postojao u gotovo svim europskim zemljama, no Istrani su mu se suprotstavili već deset godina ranije. Gotovo istodobno, 1921. su se dogodile Proštinska buna seljaka i Labinska republika rudara, prvi organizirani oružani otpori fašističkom režimu u Europi.
Tristotinjak istarskih seljaka je Proštinskom bunom pružilo otpor fašistima zbog zabrane uporabe hrvatskih nacionalnih obilježja i hrvatskog jezika te napada na mještane. Gotovo istodobno Istrani su se, zajedno Hrvati i Talijani, usprotivili fašističkom nasilju i u Labinu gdje je došlo do pobune rudara, zauzet rudnik i ustanovljena jednomjesečna Labinska republika. Već u drugoj polovici 20-ih u Istri su osnivane i prve, tajne antifašističke organizacije.
U prepunoj Areni u četvrtak navečer festival je otvoren himnom Hrvatske u izvedbi Damira Urbana, uz pratnju Luke Tomana na gitari, nakon čega su im se brojni u publici pridružili pjevajući i himnu Istarske županije “Krasna zemljo, Istro mila”. Članovi Saveza udruga antifašista Istre podigli su zastave Hrvatske i Istarske županije. U izvedbi pulskog zbora Praksa, i uz pratnju bubnjara, Arenom je tad zaorila "Bella, ciao", poznata talijanska antifašistička pjesma iz Drugog svjetskog rata, posvećena talijanskim partizanima koji su se borili protiv nacističke Njemačke.
Porijeklo te pjesme seže još u 19. stoljeće, kad su je pjevale "mondine", potplaćene i izrabljivane talijanske radnice na rižinim poljima, a kasnije je preuzeli partizani. Nije nastala kao pjesma protiv fašizma već protiv kapitalističke eksploatacije, dok je danas to pjesma o slobodi i otporu, prevedena na desetke svjetskih jezika. Svijet je za nju doznao 1947., kad su je talijanski partizani otpjevali na Svjetskom festivalu omladine i studenata.
U pulskoj Areni, "Bella ciao" pjevao je ženski zbor "Praksa", uz konstantni pljesak publike, da bi na kraju članice zbora povikale antifašističku parolu: "Smrt fašizmu, sloboda narodu", uz još jači pljesak publike. Pet dana nakon koncerta na zagrebačkom Hipodromu na kojem se orio "Za dom spremni" - ustaški poklič NDH, čiji je autor sam Ante Pavelić - i to još uz zdušan blagoslov članova Vlade, Istra je poslala poruku da se s veličanjem fašizma i njegovim umatanjem u svileni papir, neće pomiriti.
Otvaranje Festivala pratili su predsjednik Zoran Milanović sa suprugom Sanjom Musić Milanović, izaslanici Andreja Plenkovića i ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, oni sami nisu došli. Niti je Milanović dosad komentirao rehabilitaciju najvećeg zla hrvatske povijesti, koja nam se događa čak i u vladajućim redovima.
Čak šest nagrada na ovogodišnjem pulskom festivalu dobio je film „Fiume o morte“, jedna od njih je Zlatna arena za režiju redatelju Igoru Bezinoviću.
U tom dokumentarno-igranom filmu građani Rijeke, koju Talijani zovu Fiume, prepričavaju, rekonstruiraju i reinterpretiraju bizarnu priču o šesnaestomjesečnoj okupaciji njihova grada 1919. godine od strane talijanskog pjesnika, dendija i propovjednika rata Gabrielea D’Annunzija.
- Sudjelovalo je stotine ljudi ispred, a i iza kamere. Fašizam je vezan uz ulaganje u vojsku, a od siječnja 2026. mladići će služiti vojni rok. No, postoji mogućnost služenja civilnog vojnog roka, ne znači to biti mlakonja, već pružit otpor militarizaciji, rekao je Bezinović na dodjeli nagrada u Istarskom narodnom kazalištu, uz veliki aplauz publike. Aplauzom je nagrađen i Anton Spazzapan koji se u nekoliko rečenica prisjetio dolaska iz Italije kako bi radio na "Fiume o morte!", da bi i on na kraju, na talijanskom, poručio: "Smrt fašizmu, sloboda narodu!"
Ekipa filma "Među bogovima" svoju je nagradu pak posvetila srbijanskim studentima, i oni su ispraćeni dugotrajnim aplauzom.
Velika zlatna arena za najbolji film, i opet svojevrsna poruka recentnim zbivanjima, otišla je "Mirotvorcu" redatelja Ivana Ramljaka koji uz Dragutina Hedla i Hrvoja Zovka potpisuje i scenarij, producent je Nenad Puhovski.
Godine 1991. na ulazu u Tenju ubijen je Josip Reihl Kir, načelnik Osječke policije, čovjek posvećen pregovorima i izbjegavanju rata, čovjek koji se vodio onom da je "bolje pregovarati deset godina nego ratovati pet dana".
"Mirotvorac" je priča o posljednjih nekoliko mjeseci njegova života u osvit krvavog Domovinskog rata, koji je Kir svim silama, riskirajući vlastiti život, pokušao spriječiti. I danas, nakon više od trideset godina, mnogi su elementi tog ubojstva nerazjašnjeni, a mogući nalogodavci nepoznati.