Mađarski premijer Viktor Orbán u petak je ponovno uzburkao duhove u Europskoj uniji, dovodeći u pitanje tko je započeo rat u Ukrajini i oštro kritizirajući zapadne čelnike zbog njihove kontinuirane podrške Kijevu. Njegove izjave, koje je dao novinarima nakon summita Europskog vijeća u Bruxellesu, stigle su kao izravna reakcija na odluku o novom paketu financijske pomoći Ukrajini i dodatno su naglasile duboke podjele koje postoje unutar Unije po pitanju odnosa prema ruskoj agresiji.

Orbán smatra da lideri EU-a svoju potporu opravdavaju prikazujući Ukrajinu kao malu, napadnutu zemlju, što prema njegovim riječima nije u potpunosti točno.

"Nije jasno tko je koga napao"

Orbán je u svom obraćanju novinarima iznio ciničnu sliku zapadnih lidera i javnosti, opisujući njihovu podršku Ukrajini kao obmanu utemeljenu na lažnom osjećaju moralne superiornosti. Prema njegovim riječima, na Zapadu vlada uvjerenje da se ovaj rat može voditi bez ikakvih troškova, a da će na kraju sve račune platiti Rusija u obliku ratne odštete.

​- To je ono što će ljudi u zapadnoj Europi misliti. Oni mirno doručkuju kod kuće, piju svoju kavu i misle kako je divna stvar, kako je moralno ispravno pomoći maloj zemlji koja je napadnuta - iako ona i nije tako mala, a nije ni jasno tko je koga napao. U svakom slučaju, mi sada pomažemo zemlji koja je izložena nasilju i sjajno je što nas to ništa ne košta, jer će na kraju oni platiti - izjavio je Orbán, a prenijeli su brojni mađarski i europski mediji.

Ova izjava, kojom se relativizira uloga agresora u ratu koji traje već gotovo četiri godine, predstavlja dosad najizravnije Orbánovo svrstavanje uz narativ Kremlja.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, podsjetimo, od početka invazije u veljači 2022. godine tvrdi da Rusija nije započela rat, već da provodi "specijalnu vojnu operaciju" s ciljem "oslobađanja Donbasa" i "denacifikacije" Ukrajine, za sukob okrivljujući "državni udar" u Kijevu.

Ulog od 90 milijardi eura i prijetnja "objavom rata"

Povod za Orbánov istup bila je odluka Europskog vijeća o dodjeli zajma Ukrajini u iznosu od 90 milijardi eura za razdoblje od 2026. do 2027. godine. Sredstva bi se osigurala zajedničkim zaduživanjem Europske unije na tržištima kapitala, uz jamstva iz proračuna EU. Međutim, Mađarska je, zajedno sa Slovačkom i Češkom, odbila sudjelovati u ovom programu, čime je stvoren svojevrsni "ukrajinsko-skeptični" blok unutar Unije.

Orbán je ovaj zajam ranije nazvao "izuzetno lošom odlukom" i bacanjem novca. Njegov otpor nije stao samo na financijskoj pomoći. Ponovio je svoje čvrsto protivljenje korištenju zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini, potez koji je nazvao ravnim objavi rata Rusiji. Mađarski premijer je čak otkrio da ga je ruski predsjednik Vladimir Putin osobno upozorio na posljedice takvog poteza.

​- Putin mi je rekao da će Rusija snažno odgovoriti koristeći sve instrumente međunarodnog prava te da će uzeti u obzir poziciju svake pojedine članice Unije. Mi Mađari smo se tako zaštitili - poručio je Orbán, sugerirajući da je njegova politika usmjerena na zaštitu nacionalnih interesa od mogućih ruskih protumjera.

Oštra reakcija iz Kijeva

Orbánove riječi nisu prošle nezapaženo u Kijevu. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha oštro je reagirao na društvenim mrežama, povlačeći povijesnu paralelu.

"Jednako 'nije jasno' kao što je bilo mađarskom vodstvu 1939. godine", napisao je Sibiha, aludirajući na tadašnju ulogu Mađarske kao saveznice nacističke Njemačke.