Očekujem da će građani u Hrvatskoj sljedeće godine živjeti bolje – poručio je guverner Hrvatske narodne banke  Boris Vujčić rezimirajući ovu godinu i dajući prognoze za sljedeće dvije. 

Ovu godinu bi Hrvatska trebala završiti s gospodarskim rastom od tri posto, što je iznad prosjeka eurozone. Vujčić svoju optimističnu prognozu temelji na tome da je danas i Europa i Hrvatska na "dobrom mjestu". Velike neizvjesnoti oko poteza Donalda Trumpa i carina koje je uvodio proljetos ipak nisu znatno utjecali na gospodarski rast. Sljedeće godine će gospodarstvo eurozona također rasti 1,2 posto, a Hrvatska će opet biti među predvodnicama s rastom od 2,8 posto, dok je za 2027. godinu projiciran rast od 2,6 posto. To jeste usporavanje, ali hrvatska ekonomija bi trebala biti stabilna i sve više se približavati razvijenim zemljama. 

- U zadnje tri godine je otvoreno oko 160.000 novih radnih mjesta. Sljedeće godine ne možemo očekivati rast od 50-ak tisuća radnih mjesta, ali će zaposlenost i dalje rasti. Rast će i plaće, sljedeće godine procjenjujemo šest posto, a 2027. godine četiri posto. To neće biti kao 10 posto ove godine, ali rast se nastavlja i privatni sektor sada sustiže javni – rekao je Vujčić.

Ono što je rast plaća uzrokova su i visoke stope inflacije u Hrvatskoj, ali i onda bi trebala sve više usporavati sljedeće dvije godine. Za razliku od ove godine kada HNB procjenjuje da će inflacija biti 3,7 posto, sljedeće bi se trebala spustiti na 3,1 posto, a godinu poslije na 2,3 posto. Hrvatska je opet tu gora od prosjeka eurozone u kojoj će inflacija biti oko dva posto. Zemlje istočnog i središnjeg dijela Europe su pak imali višu kumulativnu stopu inflacije u zadnjih pet godina od Hrvatske. Jedino je Slovenija imala nižu. 

Guverner je poručio da cijene hrane i roba uopće ne bi trebale rasti sljedeće godine, a energija će biti nešto skuplja zbog ukidanja vladinih subvencija, ali na svjetskom tržištu se ni tu ne očekuju potresi. Inflaciju su u Hrvatskoj gurale cijene usluga, a unutar toga cijene usluga u turizmu. Vujčić kaže da podaci pokazuju da zbog visokih cijena Hrvatska gubi konkurentnost, a prvi puta smo ove godine imali pad noćenja u udarnim mjesecima: srpnju i kolovozu. 

-Dobra vijest je da smo ostvarili rast u predsezoni i ostvarujemo u posezoni. Upozorio sam da treba biti oprezan s dizanjem cijena koje je god nas bilo najviše na Mediteranu. Ostvarit ćemo prihode od turizma slične kao i lani zbog rasta cijena. Ali kada se gosti jednom počnu gubiti, teško ih je vratiti. U sljedeće dvije godine će pasti i udio turizma u BDP-u – poručio je guverner.

Građane koji planiraju podići kredite, ne bi sljedeće godine trebale dočekati više kamate. Tvrtke se danas zadužuju po kamati ispod pet posto, stambeni krediti u prosjeku su na oko tri posto kamate, a gotovinski na oko šest posto. Tako bi trebalo ostati i sljedeće godine.

HNB ne daje procjene za tržište nekretnina na kojemu cijene i dalje rastu.