Na odjelu intenzivnog liječenja novorođenčadi u zagrebačkoj Petrovoj bolnici, gdje dnevno skrbe i do 30 palčića od kojih su neki rođeni s manje od 500 grama, život je krhak, ali svakodnevno svjedoče čudu kako djeca rođena i u 25. tjednu trudnoće, polako jačaju i postaju borci koji, kako kaže medicinska sestra Danijela Cigrovski, prežive i ono što odrasli teško mogu zamisliti.
Posjetili smo odjel i porazgovarali s medicinskim osobljem koje nije samo to. Naime, liječnice i medicinske sestre s ovog su odjela pravi heroji u našem zdravstvu jer su one te koje čine sve što im je u moći da najmanjima u doslovnom smislu, osiguravaju šansu za život, budu im i liječnice i sestre i njegovateljice i zamjenske mame, svakodnevno im 24sata dnevno, osim zdravstvene skrbi pružaju i ogromnu količinu ljubavi i pažnje.
Danijela Cigrovski glavna je sestra Odjela za intenzivno liječenje novorođenčadi na kojemu radi već trideset godina.
- Ovdje tko radi, radi isključivo iz ljubavi, ne zbog novca. Ovo nije posao koji se može odraditi napola. Tu prvo ide ljubav. Mi smo im zamjenske mame, a roditeljima most između njih i djeteta dok ne mogu biti zajedno. Naučimo raspoznavati kako plaču, kako se ponašaju, što im treba - priča za 24sata Danijela Cigrovski.
U inkubatorima su bebe koje ondje borave od nekoliko tjedana pa sve do četiri mjeseca, ovisno o tome kad su rođene. Ako se dijete rodi u 25. tjednu trudnoće, tu će ostati do 40. tjedna, odnosno do termina kad im je i bio predviđen porod.
- Vežete se uz svaku bebu, svi su nam isti, ali kad su duže tu, kad su priče kompleksnije, još se više vežemo, a na kraju svi čekamo dan kad će kući sa svojim roditeljima da znamo da su dobro - govori nam Danijela.
Roditelji im često kasnije šalju slike kad njihovi mališani narastu, a osoblje ih s ponosom čuva.
Zbog obnove Petrove i selidbe još uvijek nisu izvadili sve stvari.
- Znate imamo i pano sa slikama naše djece, naših beba koje su narasle pa nam roditelji pošalju njihove fotografije s prvog, trećeg, petog rođendana, no kako smo selili još moramo vidjeti gdje su nam sve stvari. U ovom nas poslu vode ljubav i profesionalnost u jednom. Mi često govorimo: "Moje dijete treba ovo, treba ono". Zajedno s njihovim roditeljima borimo se za svaki njihov dan - kaže nam.
Marljive medicinske sestre uz bebe su svaka po 12 sati dnevno, rade u turnusima po 12 dati danju i 12 sati noću.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Više smo s bebama nego sa svojom djecom. Tako da ovo je definitivno velika ljubav koja nas vodi u poslu, mi vam znamo svaki zvuk monitora, pumpi i inkubatora. Kad nešto zazvoni, već po tonu znate što nije u redu - dodaje Danijela.
Razgovarali smo i s liječnicama koje se bore da bebama osiguraju da imaju što kvalitetniji život sa zdravstvene strane.
Na odjelu dnevno bude oko tridesetak prijevremeno rođene djece, kaže prim.dr.sc. voditeljica odjela intenzivne terapije novorođenčadi Sonja Anić Jurica, koja u Petrovoj radi već 20 godina.
- Najveće komplikacije su respiratorne. Mnogi su životno ugroženi bez sprava za disanje. Ima dana kad do pet puta dnevno situacija postane kritična - navodi.
Dodaje kako je uspješnost intubacije u Petrovoj veća od 80 posto.
- To je izniman rezultat. No sve ovisi o tjednima gestacije jer što je dijete nezrelije, veća je vjerojatnost da će trebati respirator. Ponekad u prvoj minuti života morate reagirati i postaviti ga - kaže.
Liječnici rade osmosatne smjene, a mjesečno imaju od četiri do čak šest dežurstava po 24 sata.
- To su iscrpljujući dani, ali kad vidite dijete koje je jedva preživjelo, a za godinu, dvije trči i smije se to je ono što nas drži.
Najljepše je upravo to kad ih kasnije vidimo, kad dođu nakon rođendana, kad trče, kad vidimo kako su pametni i veseli. To nam daje volju da nastavimo - kaže nam dr. Sonja Anić Jurica.
'Granica preživljenja se pomaknula, danas prežive i djeca rođena s 22 tjedna'
Doc. dr. sc. Mirta Starčević, pročelnica Zavoda za neonatologiju, objašnjava kako se u posljednjih 20 godina medicina nevjerojatno razvila.
- Danas je donja granica preživljenja 22 tjedna plus jedan dan trudnoće. Prije 20 godina bila je 28. S razvojem neonatologije pomaknule su se granice mogućeg - kaže.
Razlozi povećanja broja prijevremenih poroda, objašnjava, leže i u promjeni društvenih okolnosti.
- Žene se kasnije odlučuju na majčinstvo, sve je više trudnoća iz medicinski potpomognute oplodnje, a parovi su često stariji. Prije 20 godina prijevremeno rođene djece bilo je oko šest posto, sada je oko 8,5 posto - kaže nam docentica Starčević.
No, unatoč medicinskom napretku, upozorava da preživjeti nije isto što i biti potpuno zdrav.
- Ako dijete ima podlogu za neurološke posljedice, kao što su cerebralna paraliza, epilepsija ili mentalna retardacija, moramo biti realni i roditeljima pomoći da se s tim nose. Najvažnije je kvalitetno praćenje i rana intervencija - navodi.
Najsretniji su kaže, kad bebe otpuste doma, a pogotovo ako nema sumnje na posljedice.
- To su trenuci kad cijeli naš tim slavi – kaže nam docentica Starčević.
- Ovdje su svi lavovi - dodaje sestra Danijela, "bebe, i roditelji, i mi".
U Petrovoj se dani ne broje satima, nego prema malim pobjedama, kad dijete prvi put diše bez aparata, kad dobije koji gram, kad prvi put pogleda.
- To su trenuci zbog kojih znamo da ovaj posao ima smisla - zaključuju sestre i liječnice.