Da prijedlog nije žalostan bio bi smiješan. Pisao ga je netko tko ne raspolaže osnovnim znanjima o tehnologiji, a ni o nomotehnici (vještina izrade pravnih propisa) i pritom pokazuje potpuni prijezir prema funkcioniranju vladavine prava u demokratskim državama, kazao nam je odvjetnik Vlaho Hrdalo o novom Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona.

Ako Nacrt prođe, trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja 2026. godine. Ministarstvo financija priopćilo je da se izmjene zakona rade zbog usklađivanja s novim Zakonom o fiskalizaciji. Realizacija projekta Fiskalizacija 2.0 - Implementacija sustava za bezgotovinsko plaćanje putem eRačuna s integriranom e-arhivom te naprednog online knjigovodstva u sustavu PDV-a zahtijeva izmjene niza poreznih propisa, uključujući i izmjene u oporezivanju PDV-om kako bi se stvorio pravni okvir za razmjenu eRačuna između poreznih obveznika na nacionalnoj razini te preduvjeti za izvješćivanje o transakcijama koje se obavljaju između poreznih obveznika.

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL. -  Poreznoj upravi to možda neće biti drago za čuti, ali - utvrđivanje porezne osnovice nije ni približno važna vrijednost da bi opravdala zadiranje u osnovna ljudska prava. Malo je reći da je ovakav prijedlog protuustavan. Ne razumijem zašto Europska unija ima tako snažan poriv kontrole vlastitih građana koji spadaju među najsubmisivnije na svijetu. Danci nemaju propis koji ih ovlašćuje da ruše dronove iznad aerodroma i oni zbog toga ne obore rusku bespilotnu letjelicu koja ugrožava aviopromet. Toliko Europljani poštuju propise. Europa je nastala na vladavini prava i prihvaćanju institucija, ali razumnih. Ovakve inicijative mogu dovesti jedino do toga da ljudi prestanu poštovati i zakone i institucije što nikako ne bi bilo dobro. Problem su dvostruki standardi i postavljanje presedana jer kad šefica Europske komisije koristi Signal za komuniciranje i pritom postavi samouništavajuće poruke pa to pravda racionalnim korištenjem prostora za pohranu na mobitelu, a istovremeno gura Chat Control kojim želi dokinuti enkripciju svima, šalje poruku i nacionalnim državama da i one krenu u povećavanje razine nadzora - rekao je Hrdalo.

Na posebnom udaru je članak 67. koji jasno kaže kako podatke u elektroničkom obliku moraju dostaviti "porezni obveznici i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige". Prema izmijenjenom zakonu, postoji dodatak koji glasi: "...kao i druge osobe koje raspolažu dokumentima, drugim evidencijama, odnosno podacima koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice".

Foto: Patrik Macek/PIXSELL Trenutačni zakon jasno propisuje da se poreznim tijelima na zahtjev moraju dostaviti sve poslovne knjige, evidencije, izvješća i druge digitalne podatke relevantne za utvrđivanje porezne osnovice te omogućiti pristup softveru, hardveru i bazama podataka koji se koriste u vođenju tih evidencija.

- Čak i sam temelj ove izmjene, proširenje fiskalizacije, je potpuno nepotreban jer ne postoji nikakva mogućnost porezne evazije kod plaćanja s jednog računa u banci na drugi što je bio dio poslovanja dosad oslobođen provođenja fiskalizacije. Jedini smisao je kontrola. Pri čemu ne razumiju da zapljena računala koju propisuju ne služi ničemu jer su diskovi danas uglavnom kriptirani. Ne znam ni kako točno namjeravaju natjerati nekoga da preda privatne ključeve? Nitko neće biti dužan postupati po takvom propisu jer je njime iz kaznenog progona isključen sud kao neovisno tijelo koje kontrolira opravdanost i proporcionalnost ograničavanja temeljnih ljudskih prava što ga čini apsolutno protuustavnim. Svi tako pribavljeni dokazi bili bi nezakoniti. Pritom su u ovom prijedlogu propisa ostavili nekoliko velikih rupa (zbog kojih će ga biti lako izigravati) koje ću zadržati za sebe - zaključio je Hrdalo.

Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL Izmjena zakona donijela bi ove novine: Porezno tijelo može kopirati podatke u elektroničkom obliku i izvršiti ili zatražiti izradu vjerodostojne kopije cijeloga medija i zatražiti ključeve za šifriranje ili lozinke za šifriranje ako su potrebni za pristup podacima ili čitljivost podataka, ali samo ako podaci izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice. Porezno tijelo može kopirati podatke, dokumente i druge evidencije. Ako se službeno kopiraju podaci, dokumenti i evidencije, svaki primjerak mora biti vidljivo označen i datiran datumom kopiranja.

Promijenio bi se i članak 123., po kojemu je porezno tijelo obvezno podnijeti prijavu nadležnom tijelu ako se tijekom poreznog nadzora pojavi sumnja da je porezni obveznik počinio kazneno djelo ili prekršaj.

Izmjenom Porezna uprava ima pravo zatražiti i prikupiti sve potrebne podatke, dokumente i evidencije koji su važni za utvrđivanje poreznog kaznenog djela, a to uključuje i traženje podataka od drugih nadležnih tijela ili tvrtki koje su po posebnim zakonima odgovorne za čuvanje i držanje takvih podataka i dokumenata. To bi moglo uključivati podatke koje imaju banke, telekomunikacijske mreže itd.