Dok se Europa priprema za još jednu zimu, meteorolozi diljem svijeta usmjerili su svoju pažnju na Tihi ocean. Razlog je jačanje klimatskog fenomena La Niña, hladne faze koja značajno mijenja globalne vremenske obrasce i čiji će se utjecaj, iako neizravan, snažno osjetiti i na našem kontinentu. Dok se skijaši nadaju obilnom snijegu, a građani brinu o troškovima grijanja, postavlja se ključno pitanje: čeka li nas oštra, snježna zima ili nastavak trenda blažih i sušnijih sezona?
Hladni div iz Pacifika se probudio
La Niña je dio prirodnog ciklusa poznatog kao El Niño-južna oscilacija (ENSO), koji opisuje fluktuacije temperature površine mora u tropskom dijelu Tihog oceana. Dok El Niño donosi zagrijavanje, La Niña označava period neuobičajeno hladne morske površine. Ta promjena temperature, iako tisućama kilometara daleko, pokreće lančanu reakciju u atmosferi, mijenjajući obrasce vjetrova, tlaka i oborina diljem planeta.
Iako su učinci La Niñe najpredvidljiviji u Sjevernoj Americi, gdje često donosi hladnije i snježnije uvjete na sjeveru, a suše na jugu, situacija u Europi je znatno složenija. Ipak, postoje određeni obrasci koji se ponavljaju.
Za Skandinaviju, baltičke zemlje, sjevernu Njemačku i Poljsku, La Niña često znači hladnije zime od prosjeka. To otvara mogućnost za raniji početak sezone snijega i bolje uvjete za zimske sportove, čak i u nižim odmaralištima koja se inače bore s nedostatkom snijega. Prodori hladnog arktičkog zraka mogli bi biti češći i intenzivniji.
Za područje južne Europe, uključujući i naše krajeve, La Niña često podrazumijeva dominaciju polja visokog tlaka zraka. To bi moglo donijeti stabilnije, suše i blago toplije vrijeme od prosjeka. Međutim, to ne isključuje mogućnost povremenih, ali naglih prodora hladnog zraka koji bi mogli donijeti kratkotrajne zimske uvjete.
Bit će manje snijega
Unatoč nadi u "staromodnu" zimu, vodeći dugoročni modeli poput europskog ECMWF-a i britanskog UKMO-a sugeriraju da bi veći dio Europe mogao zabilježiti ispodprosječne količine snijega. Prognoze ukazuju na sporiji početak zime u prosincu, s dužim suhim razdobljima. Siječanj bi mogao donijeti više oborina, no temperature bi mogle ostati previsoke za stvaranje dugotrajnog snježnog pokrivača u nizinama.
Nepredvidivi faktori: Polarni vrtlog i klima
Osim La Niñe, na ishod zime utječu i drugi faktori. Jedan od ključnih je polarni vrtlog, pojas snažnih vjetrova visoko u stratosferi koji zadržava hladan zrak iznad Arktika. Ako polarni vrtlog oslabi, hladni zrak može se "proliti" prema jugu, donoseći valove ekstremne hladnoće. Neki signali upućuju na mogućnost slabljenja vrtloga, što povećava nepredvidivost sezone. Sve se to odvija u kontekstu globalnog zatopljenja, koje općenito podiže temperature i čini ekstremne vremenske prilike češćima.
Zima 2025./2026. u Europi bit će pod jasnim, ali složenim utjecajem La Niñe. Dok se sjever kontinenta može nadati hladnijim i snježnijim uvjetima, ostatak Europe, uključujući Alpe i Hrvatsku, očekuje promjenjiva sezona s vjerojatno manje snijega od prosjeka. Kao i uvijek, dugoročne prognoze treba uzeti s oprezom, jer konačni ishod ovisit će o dinamičnoj igri atmosferskih sila koju je nemoguće savršeno predvidjeti.