„Mogući ulazak boraca u schengenski prostor predstavlja ozbiljnu prijetnju unutarnjoj sigurnosti“, navodi se u pismu koje je osim Merza potpisalo još šest čelnika zemalja članica EU-a, a koje je upućeno predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen i predsjedniku Europskog vijeća Antóniu Costi. Kako se navodi, te bi osobe, između ostalog, mogle počiniti kaznena djela s elementima nasilja, djelovati u kriminalnim mrežama ili ekstremističkim pokretima ili podupirati neprijateljske aktivnosti Rusije.
Opasnost se ocjenjuje posebno velikom jer se među borcima koji su djelovali u Ukrajini nalazi više od 180.000 osuđenih kriminalaca koji su regrutirani iz ruskih zatvora i poslani na bojišnicu.
Prema mišljenju potpisnika pisma, tema je toliko ozbiljna da zahtijeva političku pozornost na najvišoj razini i koordinirani europski odgovor.
Merz te čelnici Estonije, Finske, Latvije, Litve, Poljske, Rumunjske i Švedske žele je stoga uvrstiti i na dnevni red samita EU-a idućeg četvrtka.
Estonija je već prije nekoliko tjedana pokrenula prvu inicijativu o mogućim zabranama ulaska.
U dokumentu iz siječnja ove godine iza kojeg stoji estonska vlada, a koji prenose njemački mediji, navodi se da je od 2022. godine procijenjeno da je 1,5 milijuna ruskih državljana sudjelovalo u borbenim djelovanjima, a oko 640.000 ih je i dalje aktivno na terenu.
Kako se nadalje navodi, njihova zajednička obilježja uključuju borbeno iskustvo i primjenu nasilja, uključujući i vjerojatno sudjelovanje u ratnim zločinima nad ukrajinskim stanovništvom.
U dokumentu se traži da sve države članice EU-a i šengenskog prostora uvedu zabranu ulaska za identificirane ruske državljane koji su sudjelovali u agresiji na Ukrajinu te im uskratiti vize i boravišne dozvole.