Nikola Grmoja, novoizabrani predsjednik Mosta, iskoristio je nedavnu izložbu Dejana Medakovića, jednog od autora Memoranduma SANU, u zagrebačkom Srpskom kulturnom centru kako bi optužio Sigurnosno obavještajnu agenciju (SOA) da "ne štiti hrvatske nacionalne interese".

Naše službe, kazao je Grmoja, trebaju ispitati postoji li plan destabilizacije Hrvatske, izazivanja provokacija i tenzija organiziranjem protuhrvatskih aktivnosti.

Grmoja je to stavio u kontekst financiranja srpskih udruga i djelovanja Milorada Pupovca i njegova SDSS-a, što je višegodišnji trn u peti svakoj stranci političke klerikalne desnice, a onda naglasio kako "dobar dio SOA-e, pa i neki ključni ljudi, rade za privatne interese određenih poduzetnika i ne štite hrvatske nacionalne interese".

Grmoja, dakle, želi reći da je Hrvatska ugrožena od velikosrpskog nacionalizma i ekstremizma. 

Velikosrpski i lijevi ekstremizam

Ipak, SOA tvrdi drugačije. U izvješću objavljenom u srpnju ove godine Sigurnosno obavještajna agencija tek u jednom pasusu naglašava kako "velikosrpski ekstremizam u Hrvatskoj i dalje ima mali broj simpatizera".

Dapače, u tom istom izvješću SOA se referirala i na lijevi ekstremizam, onaj o kojem govori Mostov Marin Miletić dok poziva svoje pristalice da "ne dopuste ekstremnoj ljevici i jugoslavenskim nacionalistima da namjerno i sustavno huškaju i radi podjele u našem društvu".

SOA tvrdi da "lijevi ekstremisti ne predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti zbog malobrojnosti, neorganiziranosti i slabe potpore javnosti".

S druge strane, SOA je mnogo više prostora posvetila naglašavanju opasnosti od jednog drugog ekstremizma, inače toliko bliskog Mostu i ekstremizma s kojim Mostovci tako svesrdno koketiraju.

Napad na Ustav

"Na ekstremno desnoj sceni", navodi se u izvještaju SOA-e, "i dalje je izražen trend ekstremizma koji želi ukidanje postojećeg demokratskog ustavnog poretka. Pritom postoje namjere i pokušaji paravojnog organiziranja, provedbe vojne obuke i nabave naoružanja, a s krajnjim ciljem promjene ustavnog poretka Hrvatske".

SOA navodi da dio ekstremne desnice "promiče neonacističku ideologiju, uz pojave animoziteta prema migrantima i stranim radnicima u Hrvatskoj". Na ekstremno desnoj sceni i dalje je izražen trend antisistemskog ekstremizma, "pri čemu postoje namjere i pokušaji paravojnog organiziranja, provedbe vojne obuke i nabavke naoružanja, a s krajnjim ciljem promjene ustavnog poretka RH".

Na te pojave SOA je upozoravala i u prethodnim izvješćima.

Desničarski ekstremizam višestruko je izraženiji i opasniji za hrvatski ustavni poredak od lijevog, te naročito velikosrpskog ekstremizma, na koji se referira Nikola Grmoja.

Upire prstom

Ali i onog ekstremizma u kojeg već tjednima prstom upire Andrej Plenković sa svojim HDZ-ovcima i s dijelom desnog političkog spektra koji optužuje Srbe za velikosrpske provokacije, a ljevicu za izazivanje političke histerije i naglašavanja prijetnje tamo gdje one ne postoje.

Iako SOA godinama na to upozorava.

Čak se i premijer Plenković javno obrecnuo na SOA-u i DORH zbog toga što nedovoljno istražuju korijene terorističkog napada na Banske dvore, a nakon incidenta u Splitu za kojeg Miletić objašnjava da su maskirani crnokošuljaši "mirno i nenasilno zamolili te ljude da ne rade to sada", HDZ-ovi izvori tumače kako se radilo o desničarskom pokušaju državnog udara i rušenja Plenkovića sa čela Vlade.

Tko onda predstavlja prijetnju ustavnopravnom poretku Hrvatske i hrvatskim nacionalnim interesima i sigurnosti, tko destabilizira Hrvatsku, izaziva provokacije i tenzije?

Radikalizacija mladih

Poseban dio izvješća SOA-e posvećen je radikalizaciji djece i mladih. Upravo onih koji sada, pod maskama i u skupinama, napadaju srpske kulturne manifestacije, ali i onih koje je Marko Perković Thompson na Hipodromu pozvao da "ostanu budni i preuzmu Hrvatsku". 

Poput onog mladog terorista koji je kalašnjikovom zapucao na policajce na Markovu trgu. Ili onih mladih kojima se dodvorava Marin Miletić, Grmojin stranački kolega, ustajući u obranu "Torce i Boysa".

"Sigurnosni izazov u Europi predstavlja trend radikalizacije djece i maloljetnika, koji sve češće iskazuju spremnost na provođenje nasilnih aktivnosti", navodi SOA, dodajući kako je posljednjih godina u Europskoj uniji posebno uočen porast radikalizacije maloljetnika (islamističkog i) ekstremno desnog ideološkog spektra. 

Traganje za identitetom

Na (samo)radikalizaciju maloljetnika utječu loša obiteljska situacija, disfunkcionalna ili radikalizirana obitelj, loše socioekonomske prilike, društveno okruženje, vršnjačko nasilje, izoliranost, te mentalno zdravlje, uključujući i "traženje vlastitog identiteta" mladih osoba. 

A taj identitet nudi im Thompson, nude im ga huliganske skupine okupljene pod ustaškim simbolima, nudi im Katolička crkva sa svojim kleronacionalizmom, nude im stranke kroz huškanje na nacionalne, seksualne i druge manjine, kao što im ga nude i političke stranke s desnice koje žele zagrabiti u to vrelo utjecaja i moći.

"Posebno su rizične mlađe osobe s psihičkim poteškoćama koje prihvaćaju ekstremna ideološka uvjerenja i imaju sklonost nasilju", upozorava SOA-a, dodajući kako se pritom "kao medij radikalizacije i međusobne komunikacije koriste internetske tehnologije i društvene mreže".

Mladi nalaze smisao u mržnji i huškanju, nalaze svoje mjesto u zajedništvu gomile, napajaju se prešutnom ili otvorenom podrškom klerikalnog i desničarskog establišmenta...

Povod za radikale

Ne destabilizira Hrvatsku, dakle, srpska kulturna izložba, pa čak ni ona koautora Memoranduma SANU-a, već je situacija obrnuta: desničarski radikalizam pronalazi upravo u takvim događajima, kao i u ljevičarskim kulturnim festivalima, povorkama ponosa, antifašističkim manifestacijama, pa i među stranim radnicima, povod i opravdanje za svoje djelovanje, za manifestaciju svog ekstremizma i promociju ideologije.

Mladi radikali postali su isukani mačevi desničarskih stranaka, kleronacionalističkih ideologa, demagoga i manipulatora koji žele destabilizaciju Hrvatske, rušenje ustavnog poretka i brisanje ustavnih i demokratskih vrijednosti, kao i nametanje vlastite politike.

A ti ekstremisti inspiriraju se upravo Grmojinim porukama o financiranju srpskih udruga i organizacija, čime se na leđa svakog srpskog građanina stavlja meta. A napadače proglašava pravednicima.