Radim u mirovini, samo iz financijskih razloga, ne zato što mi je dosadno u životu, jer nikad nije, govori nam 65-godišnja Slavica Hanžek iz Zagreba, zaposlena u trgovini na pola radnog vremena. Da bi više zaradila, zna odraditi i duple smjene, puno radno vrijeme, što je umirovljenicima također dozvoljeno od 1. siječnja. Po novom, više ne gube mirovinu ako rade osam sati, što je do kraja prošle godine bio slučaj. Sad, uz punu plaću, zaraditi mogu i pola mirovine. Gospođa Slavica je jedna od čak 37 tisuća umirovljenika u Hrvatskoj koji i dalje rade, i sve ih je više.
- Mirovina mi je 570 eura, a sve potrebno za život je neizdrživo skupo. Radim na pola radnog vremena pa si popravim primanja - govori umirovljenica. U prijevremenoj je mirovini devet godina, radila je kod privatnika. Udovica je, pomaže kćeri oko petero unučadi, sve stigne.
- Volim raditi, ne samo zbog primanja nego i da se malo maknem iz kuće, budem s ljudima. No primanja su ključna, razlika je velika. Tuga i žalost koliko je sve skupo, a političari se diče kako je sve dobro. A evo, mi penzioneri krpamo rupe - kaže Slavica.
- Nije mi teško raditi, odmalena sam naviknuta na rad - kroz smijeh će ova umirovljenica. Na pitanje kako jo je na poslu, hvali kolege iz Nepala.
- Uvijek nasmijani i ljubazni s mušterijama, i kolege na koje se čovjek može osloniti - kaže zaposlena umirovljenica za drugu kategoriju radnika koji "krpaju" nedostatak domaće radne snage.
Mirovine se usklađuju svakih šest mjeseci prema formuli 85:15, što znači da 85 posto usklađivanja čini pokazatelj koji je više rastao - cijene ili plaće, a 15 posto pokazatelj čiji je rast bio manji. Primjerice, ako su cijene u proteklih šest mjeseci porasle četiri posto, odnosno tolika je bila inflacija, a prosječna je plaća porasla dva posto, više su rasle cijene pa se u obzir uzima 85 posto od rasta cijena, što je u ovom slučaju 3,4 posto, dok je 15 posto od dva posto rasta plaća 0,3 posto. Zajedno to čini povećanje mirovina od 3,7 posto. Općenito, ako više rastu cijene, namjera je ove formule zaštititi, odnosno povećati kupovnu moć umirovljenika, a ako su više rasle plaće, cilj je mirovine povećati kako bi pratile životni standard zaposlenih.
Kako je već ranije izračunala mirovina.hr, na najnižu mirovinu od 450 eura povećanje će biti oko 12 eura, dok će prosječna mirovina nekadašnjih saborskih zastupnika i ministara, koja iznosi 2283 eura, rasti puno više, pa im usklađivanje donosi gotovo 62 eura više.
Mirovine se s prosječnom plaćom i inflacijom usklađuju od 1999. godine, i dosad se njihov najveći rast kroz usklađivanje dogodio u kolovozu 2023., iznosio je 8,42 posto, odnosno nešto manje od 12 eura.
Predsjednica stranke 'Hoćemo pravedno' Dragica Trumbetaš otkrila je kako su Ustavnom sudu poslali Prijedlog za preispitivanje usklađenosti zakona s Ustavom, po kojem umirovljenici na zakonom zagarantirana usklađivanja mirovina čekaju s devet mjeseci zakašnjenja u odnosu na vrijeme koje se odnosi izračun prema promjenama cijena i plaća.
Hrvatski umirovljenici čekaju na siječanjsko povećanje sve do travnja jer Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje od Državnog zavoda za statistiku čeka pak podatak o prosječnoj plaći. Taj je podatak DZS objavio 20. veljače, napominjući da je prosječna bruto plaća za prosinac 2087 eura. Stopa promjene plaće je 2,83 posto, a stopa promjena indeksa potrošačkih cijena dva posto, što u konačnici znači rast mirovina od 2,7 posto. Neslužbeno, konačna odluka upravnog vijeća HZMO-a o usklađivanju mirovina, koja bi trebala biti donesena danas, u ponedjeljak, bit će približno taj postotak.
Do kraja prošle godine su umirovljenici mogli raditi najviše do polovice punog radnog vremena i pritom primati punu mirovinu. Ako su radili puno radno vrijeme, u pravilu bi im se mirovina obustavila. Sad, međutim, mogu raditi puno radno vrijeme i, uz punu plaću, zaraditi i pola mirovine. Primjerice, ako se netko s mirovinom od 500 eura zaposli na puno radno vrijeme i bruto plaću od 1.200 eura, imat će neto plaću od 800-900 eura i još 250 eura mirovine, ukupno oko 1.125 eura. Učinak je veći kod mirovina iznad 700, 800 €.
Višnja Fortuna, predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske podržava rad umirovljenika u punom radnom vremenu, navodeći primjer liječnika, kojih Hrvatskoj jako nedostaje, a i iz mirovine mogu još dugo raditi.
Nacionalnu naknadu za starije osobe u veljači je, za siječanj, primilo 19.210 korisnika, među kojima je 80 posto žena i 20 posto muškaraca. Od 1. siječnja ona iznosi 160 eura, i pravo na nju imaju hrvatski državljani stariji od 65 godina, s neprekidnim prebivalištem u Hrvatskoj od najmanje deset godina.