Hrvatski predsjednik Zoran Milanović oglasio se povodom sve glasnijih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa o preuzimanju kontrole nad Grenlandom, poručivši kako o budućnosti tog otoka može odlučivati isključivo njegov narod. U objavi na društvenim mrežama, Milanović je naglasio pravo Grenlanđana na samoodređenje, istaknuvši kako nikakav sigurnosni razlog ne može biti iznad toga.
POGLEDAJTE VIDEO:
Njegova objava dolazi u trenutku pojačanih međunarodnih napetosti nakon što je Trump ponovio svoju namjeru da Grenland stavi pod američku kontrolu, "na ovaj ili onaj način", što je izazvalo oštre reakcije u Danskoj i Europskoj uniji.
Pravo na samoodređenje ispred svega
Predsjednik Milanović u svojoj je pisanoj izjavi zauzeo jasan stav koji je u skladu s pozicijom Europske unije i međunarodnog prava, ističući suverenitet Kraljevine Danske, čiji je Grenland autonomni dio.
- S obzirom na aktualne političke pa čak i vojne pretenzije prema Grenlandu, autonomnom dijelu Kraljevine Danske, ističem kako o Grenlandu i njegovoj budućnosti može odlučivati isključivo grenlandski narod u skladu s pravom na samoodređenje koje mu daju zakoni Kraljevine Danske. Ne postoji ni jedan sigurnosni razlog koji može biti iznad tog prava naroda Grenlanda - napisao je Milanović.
Dodao je kako se sva sigurnosna pitanja, koja su posljednjih tjedana u fokusu, moraju riješiti kroz dijalog i suradnju Danske i Grenlanda sa SAD-om te u okviru Sjevernoatlantskog saveza čije su ravnopravne članice obje države.
- Pitanja sigurnosti nisu ni na koji način povezana s međunarodnopravnim položajem Grenlanda - dodao je. Podsjetio je na model iz Hladnog rata, kada je SAD svoje interese štitio stacioniranjem vojske na otoku, ali u dogovoru s danskim vlastima.
- Isključivo takav model, dakle dogovor Danske i SAD-a uz poštivanje volje naroda Grenlanda, prihvatljivo je rješenje ove situacije - rekao je.
Kraj NATO-a kakvog poznajemo?
Milanovićeva reakcija uslijedila je nakon što su Trumpove prijetnje izazvale potres u transatlantskim odnosima. Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je da bi američki vojni potez protiv Grenlanda značio kraj NATO-a, dok su čelnici Francuske, Njemačke, Poljske i drugih članica EU-a izrazili punu solidarnost s Danskom.
Strateška važnost Grenlanda leži u njegovom geografskom položaju ključnom za kontrolu Arktika, bogatstvu rijetkih sirovina i otvaranju novih plovnih putova uslijed otapanja leda. Američki interes nije nov, no agresivna retorika Trumpove administracije stvorila je krizu bez presedana unutar zapadnog vojnog saveza, gdje bi najmoćnija članica mogla izvršiti agresiju na drugu.
Neoprezni komentar o Svalbardu
Iako je njegova službena objava bila diplomatski usklađena s partnerima, Milanović je u jednom ranijem usmenom komentaru izazvao manji diplomatski incident. Sugerirajući američkoj administraciji alternativu, Grenland je nazvao "beskorisnim", a pažnju im skrenuo na norveški arhipelag Svalbard.
- Postoji, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardsko otočje. Ono pripada u principu Norveškoj. Tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje - rekao je Milanović.
Reakcija iz Norveške bila je brza i oštra. Državni tajnik u norveškom ministarstvu vanjskih poslova poručio je kako je "Svalbard jednako dio Norveške kao i bilo koja druga pokrajina" te da se ne može uspoređivati s Grenlandom. Incident je bio toliko neugodan da se ministar obrane Ivan Anušić, koji se zatekao u službenom posjetu Oslu, morao ograđivati od predsjednikovih izjava.