Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izjavio je u četvrtak da njegovo ministarstvo ima spremno zakonsko rješenje koje će građanima omogućiti besplatan račun u poslovnim bankama, uz određeni spektar usluga, no da se čeka da HNB izvijesti o rezultatima "okružnice" koju je poslao bankama.
- Pripremili smo zakonodavno rješenje, odnosno izmjene i dopune postojećeg zakona, na način da se omogući građanima besplatan račun, dakle za koji neće plaćati naknadu, s određenim 'asortimanom' usluga, koje ne bi uključivale samo vođenje i otvaranje računa, već i određeni broj transakcija i određeni način obavljanja tih transakcija, ali isto tako i neke povezane usluge, o čijem obuhvatu čemu naravno odlučiti i pravovremeno izvijestiti javnost - izjavio je Primorac nakon sjednice Vlade.
Podsjetio je na trenutnu situaciju u kojoj građani moraju primati plaću ili mirovinu na račune u poslovnim bankama, pri čemu za vođenje tih računa, istaknuo je, moraju plaćati naknade koje diskrecijski utvrđuju banke, "po uvjetima za koje smatramo da nisu bili dovoljno transparentni".
Prema zamislima Ministarstva i Vlade novo zakonsko rješenje je trebalo stupiti na snagu 1. siječnja ove godine, međutim, kazao je ministar financija, u međuvremenu su dobili informaciju kako je Hrvatska narodna banka (HNB) prema poslovnim bankama poslala "okružnicu", na temelju koje su je banke morale izvijestiti o metodologiji utvrđivanja visine naknada.
- Očekujemo da nas HNB po zaprimljenim izvještajima vezanim uz metodologiju izvijesti o tome na što je naišla i da nas isto tako obavijesti planira li nešto činiti u tom kontekstu. Vrlo brzo nakon toga mi ćemo donijeti svoje zakonsko rješenje koje će ići upravo u smjeru omogućavanja besplatnog računa na koji bi građani primali svoja primanja - izjavio je Primorac. Rekao je i da očekuje da će se ta odluka donijeti do kraja mjeseca.
Podsjetimo, guverner HNB-a Boris Vujčić prošlog mjeseca potvrdio je da su zaprimili od banaka odgovore, no i rekao da se obrada svih tih podataka ne može očekivati prije kraja prvog kvartala ove godine. Istaknuo je da je Hrvatska tako jedna od ukupno dvije zemlje EU-a koja je od banaka zatražila izradu te metodologije. Svrha je i da ta metodologija postane dio internih akata banaka, što tada može biti i određena osnova za superviziju.
- To bi trebalo povećati transparentnost i omogućiti neku osnovu za superviziju - pojasnio je Vujčić, no i napomenuo da tu nije riječ o regulaciji, u smislu da se određuje cijena pojedine naknade. Iznio je i podatak da prosječna cijena vođenja računa u Hrvatskoj iznosi 1,8 eura te je među najnižima u usporedbi s drugim zemljama Unije.