"Doprinos Hrvatske je manji od jedan posto. Hrvatska sigurno značajno ne oštećuje naš okoliš", rekla je Vučković odgovarajući neovisnom zastupniku Nini Raspudiću.
Naime, Raspudića je zanimalo koliko hrvatska industrija utječe na klimatske promjene te koliko naša slaba industrija može kompenzirati izlazak SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma, usmjerenog na ograničavanje globalnog zagrijavanja i borbu protiv klimatskih promjena-
Vučković je istaknula kako to što Hrvatska značajno ne oštećuje okoliš, ne znači da ne treba voditi računa o kvaliteti okoliša i prirode, te se pripremati za sadašnje i buduće događaje vezane uz klimatske promjene.
Negirala je da ovime provode "zelenu ideologiju" već tranziciju kako bi osigurali konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
"Statistika pokazuje i da u tome uspijevamo", poručila je.
U dolini Neretve pripremili i objavili natječaje za projekt navodnjavanja
Kao primjer navela je dolinu Neretve u kojoj su u prošla dva mjeseca uspjeli pripremiti i objaviti natječaje za dva dijela velikog i važnog projekta navodnjavanja.
"Dolina Neretve jest najizloženija klimatskim promjenama. Ona jest u opasnosti od presušivanja a što su potvrdili svi znanstvenici", rekla je.
Vučković je, na upit Anke Mrak Taritaš (GLAS) vezano uz korištenje zemljišta i šumskog zemljišta kako bi se ispunio cilj neto uklanjanja ugljika u 2030., rekla da je za Hrvatsku predviđeno neto uklanjanje ugljika u 2030. godini od 5527 kilotona ekvivalenta CO2 pri čemu smo sada na razini od nešto više 4800 kilotona ekvivalenta CO2.
Pojasnila je da su u tom smislu na razini EU prepoznate posebnosti Hrvatske koja je bila izložena agresiji te vodila obrambeni Domovinski rat koji je utjecao dijelom na zarastanje i napuštanje zemljišta.
Vučković je rekla da se predloženim zakonom prenosi EU klimatsko zakonodavstvo iz paketa "Spremni za 55" do 2030 godine.
Time se nastoji doprinijeti ciljevima koje je Republika Hrvatska dužna ispuniti sukladno svojim međunarodnim obavezama kao i nacionalnim ciljevima kako bi se emisije stakleničkih plinova u EU smanjile za 55 posto do 2030.
Uz to, prijedlogom zakona se prenose i odredbe koje se odnose na obvezujuće godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova po pojedinim sektorima, propisuje se donošenje odluka kojim će se i definirati kvantificirane vrijednosti smanjenje emisije stakleničkih plinova.
Istaknula je kako će u slučaju prekoračenja emisije stakleničkih plinova za našu zemlju nastati financijski trošak za kupovinu dodatnih jedinica iz nacionalne godišnje emisijske kvote od neke druge države članice koja nije premašila svoju kvotu.