Zagrebačka policija uspješno je prekinula niz bešćutnih prijevara kojima su ciljane isključivo osobe starije životne dobi. Uhićen je 24-godišnji državljanin Sjeverne Makedonije, ključna figura u prevarantskoj mreži koja je, lažno se predstavljajući kao liječnici, od žrtava diljem zemlje izvukla gotovinu i zlatni nakit u vrijednosti većoj od 81.000 eura. Scenarij je uvijek bio isti: dramatičan poziv, lažna vijest o teškoj nesreći člana obitelji i hitan zahtjev za novcem koji "život znači".
Kriminalističko istraživanje koje su proveli službenici Policijske uprave zagrebačke otkrilo je njihov pomno razrađeni plan. Sumnja se da je uhićeni 24-godišnjak djelovao u suradnji s još najmanje dvije osobe, muškarcem i ženom, čiji identitet zasad nije poznat.
Operacija bi započela pozivom s rumunjskog pozivnog broja, s lokacije izvan Hrvatske. S druge strane linije, prevarant bi se predstavio kao liječnik, obraćajući se žrtvi s uznemirujućom viješću: "Vaš sin/kći doživio/la je tešku prometnu nesreću i teško je ozlijeđen/a." Kako bi pojačali pritisak i paniku, lažni liječnik bi potom objasnio da je za spašavanje života ili sprječavanje amputacije uda potreban hitan i skup operativni zahvat koji se mora platiti odmah, u gotovini ili zlatu.
Uvjereni da spašavaju život voljene osobe, oštećeni građani pristajali su na sve. Slijedeći upute pozivatelja, prikupljali bi svu svoju ušteđevinu i nakit te ih nosili na dogovoreno mjesto, najčešće ispred vlastite kuće ili zgrade. Tamo bi ih dočekao upravo uhićeni 24-godišnjak, koji bi mirno preuzeo novac i nakit te nestao bez traga. Ova shema ponovljena je najmanje osam puta, od čega je jedan pokušaj spriječen, na području Zagreba, Osijeka, Vukovara i Varaždina u razdoblju od početka rujna do početka studenoga.
Policija već mjesecima upozorava na porast tzv. "phishing" prijevara, a metoda "lažni liječnik" pokazala se kao jedna od najokrutnijih jer cilja na najdublje ljudske emocije, strah i brigu za obitelj. Prevaranti su, kako pokazuju iskustva žrtava, iznimno uvjerljivi, često raspolažu osnovnim osobnim podacima o obitelji žrtve koje pronađu na internetu, što priči daje dodatnu vjerodostojnost.