Venezuelanski predsjednik Nicolás Maduro suočava se s novim valom regionalne izolacije nakon što je izgubio dva dugogodišnja saveznika, Honduras te Sveti Vincent i Grenadine. Time se nastavlja trend udaljavanja latinoameričkih država od populističkog pokreta čavizma, koji je u Venezueli na vlasti više od 25 godina.
U Hondurasu je vladajuća kandidatkinja Rixi Moncada, bliska predsjednici Ximari Castro, završila tek treća u utrci za predsjednika, dok se odlučujuća borba vodi između dvojice desničara, Salvadora Nasrallua i Nasryja Asfure. Oba kandidata najavljuju prekid odnosa s Caracasom, a Asfura je prošlog tjedna dobio otvorenu podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Sličan zaokret dogodio se i na malom karipskom otočju Sveti Vincent i Grenadini, gdje je premijer Ralph Gonsalves, jedan od Madurovih najvjernijih međunarodnih partnera, izgubio vlast nakon gotovo četvrt stoljeća. Naslijedio ga je centristički lider Godwin Friday, čija je stranka osvojila gotovo cijeli parlament.
Ove promjene dolaze u trenutku kada se i tradicionalni ljevičarski ili centrolijevičarski režimi u regiji distanciraju od Venezuele. Brazil, Čile, Meksiko i Kolumbija ograničili su odnose sa Caracasom, osobito nakon spornih izbora 2024. godine. Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro, koji je obnovio diplomatske veze s Venezuelom, sada kritizira Madura zbog “manjka demokracije”.
Argentina je prošla puni politički zaokret: od bliskih odnosa u vrijeme Kirchnerovih, preko zahladnjenja pod Mauricijom Macrijem, do sukobljene retorike novog predsjednika Javiera Mileija, otvorenog protivnika socijalizma.
Istodobno, niz država, uključujući Ekvador, Boliviju i Salvador, pomaknuo se prema desnom centru i dodatno se udaljio od Caracasa. Čak je i Brazil, nekoć ključni Madurov partner, danas tek suzdržani saveznik.
U praksi, Venezueli su ostala tek dva otvorena politička prijatelja, Kuba i Nikaragva, no obje zemlje suočavaju se s vlastitim ekonomskim i političkim krizama te nisu u poziciji ponuditi ozbiljnu potporu. Kuba “potpuno podržava” Madurov režim, ali izbjegava reći bi li reagirala na američki napad, dok Ortega tek sporadično proziva Washington.
U sjeni Madurovog vanjskopolitičkog slabljenja raste američki vojni pritisak. Pentagon je rasporedio ratne brodove i tisuće vojnika u karipskoj regiji, a Donald Trump održao je zatvoreni sastanak o Venezueli u Bijeloj kući. Prema diplomatskim izvorima, američki predsjednik ponudio je Maduru siguran izlaz iz zemlje, za njega, suprugu i sina, pod uvjetom da odmah odstupi.
Maduro je, prema istim izvorima, odbio ultimatum i uzvratio zahtjevima za globalnu amnestiju i zadržavanje kontrole nad oružanim snagama. Diplomati tvrde da se venezuelanski vođa oslanja na taktiku odugovlačenja, uvjeren da Washington ne želi otvoreni rat, a da bi eventualni sukob mogao dodatno učvrstiti njegovu vlast.
Unatoč rastućoj izolaciji, Maduro, bivši sindikalni vođa naviknut na političke krize, i dalje računa na to da će Zapad popustiti prije njega.