Mogu organizirati sastanak G7 u Parizu u četvrtak nakon Davosa. Mogu pozvati Ukrajince, Dance, Sirijce i Ruse da nam se pridruže na marginama. Večerajmo prije nego što poletiš doma, stoji u poruci koju je Emmanuel Macron poslao Donaldu Trumpu.
Poruka francuskog lidera dolazi nakon što je njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da je Rusija europska zemlja te izrazio nadu da će Europska unija uspjeti postići ravnotežu u odnosima s Moskvom. Tako nakon četiri godine ruske invazije na Ukrajinu, europski lideri sve češće spominju mogućnost pregovora s Moskvom što je prije dolaska Trumpa na vlast bilo gotovo nezamislivo.
Vanjskopolitički analitičar i nekadašnji veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević, smatra da je ovo dokaz da su zapadni lideri shvatili grešku u odnosima s Rusijom.
- Čini mi se da je spremnost europskih lidera za pregovore s Rusijom znak da su s velikim zakašnjenjem shvatili svoju pogrešku koja se sastojala u praksi bezrezervnog pokoravanja američkim sigurnosnim i vanjskopolitičkim prioritetima. Umjesto da zajedno s Rusijom radi na izgradnji sustava europske sigurnosti, EU je od početka 21. stoljeća slijedila američku politiku ignoriranja Rusije. Umjesto da radi na diverzifikaciji opskrbnih pravaca za energente, EU se - na američki zahtjev - odrekla ruskog plina. Čak se preobratila u zagovornicu i zaštitnicu međunarodnog terorizma opravdavajući i štiteći ljude koji su minirali dio europske civilne energetske infrastrukture: plinovode Sjeverni tok I i II - govori nam Kovačević te dodaje da nije trebalo doći do ostracizma ruskih energenata.
- Bilo je moguće zadržati ruski opskrbni pravac i istodobno koristiti alternativne pravce i dobavljače. Time bi se smanjila jednostrana ovisnost o bilo kome i izbjegla mogućnost ucjenjivanja. EU se odrekla ruskog plina i izložila se dodatnoj ovisnosti o SAD-u uz onu već poslovičnu ovisnost o američkim sigurnosnim jamstvima. Sada kad je jasno da Trumpova Amerika ne samo da nije spremna pružati očekivana sigurnosna jamstva, nego se pokazuje kao izvor prijetnje za europsku sigurnost, europski lideri shvaćaju da, ako ne žele da Europa bude izbrisana s političke karte svijeta, moraju autonomno definirati ciljeve strategije europske vanjske i sigurnosne politike - smatra Božo Kovačević.
Dodaje da je krajnje vrijeme da EU izgradi vlastitu politiku prema istoku, ako želi ostati globalni takmac.
- Moraju biti sposobni samostalno voditi politiku prema Kini i Rusiji, za razliku od dosadašnje prakse da europske ekonomske i sigurnosne prioritete podređuju američkima. Spomenuo sam da je to zakašnjela reakcija. No, bez spremnosti na preuzimanje rizika daljnjeg zaoštravanja odnosa sa sve agresivnijom Trumpom, EU će nastaviti učvršćivati već široko prihvaćenu predodžbu o europskim liderima kao potpunim beskičmenjacima. Bolje bi bilo da je najavljena spremnost za pregovore s Rusijom posljedica postojanja jasno definirane strategije, a ne samo iznuđena reakcija na aktualna zbivanja. Nadajmo se da je to ujedno i znak spremnost europskih čelnika za preuzimanje odgovornosti za sudbinu EU - zaključio je Kovačević.